Papa: Vjera obogaćuje svaku kulturu i privodi je punini
FOTO: Vatican Media // Opća audijencija na Trgu sv. Petra 28. listopada 2026.
Vatikan (IKA)
Papa Lav XIV. je na općoj audijenciji u srijedu 28. listopada 2026., na Trgu sv. Petra, u sedmoj katehezi o konstituciji „Gaudium et spes“, u nizu o dokumentima Drugog vatikanskog sabora, ponovio poticaj pastoralne konstitucije vjernicima da žive u zajedništvu s ljudima svojega vremena i da s njima razmjenjuju mišljenja, izvijestio je Vatican News.
„Drugi vatikanski sabor nije mogao zaobići pitanje kulture i njezina odnosa s kršćanskom vjerom. O tomu je riječ u drugom poglavlju drugoga dijela konstitucije Gaudium et spes“, pojasnio je papa Lav XIV. u katehezi.
„Katolička Crkva oduvijek je nastojala naviještanje Evanđelja pratiti osnivanjem škola svih vrsta, s ciljem unapređivanja ljudskoga, kulturnoga i duhovnoga obrazovanja muškaraca i žena na svih pet kontinenata. Srednjovjekovna sveučilišta, kao što znamo, nastala su iz samoga srca Crkve, dajući odlučujući doprinos razvoju zapadne civilizacije. Istodobno, napredak kulture i znanja postavlja uvijek nova i sve dublja pitanja, potičući vjernike da obrazlože svoju vjeru.
Naposljetku, budući da su izraz duhovne dimenzije ljudskoga bića, različiti oblici kulturnoga stvaralaštva pridonose otvaranju ljudskoga uma trajnim pitanjima o smislu svijeta i ljudskoga postojanja te tako pripremaju čovjeka za prihvaćanje Evanđelja Isusa Krista“, rekao je Sveti Otac.
Naglasio je da „odnos između vjere i kulture nalazi svoj temeljni oslonac u Utjelovljenju: ako je Božja Riječ tijelom postala i nastanila se među nama, onda je i vjera utjelovljena stvarnost, isprepletena s kulturom u koju je uronjena“.
Papa Lav XIV. smatra da se vjera može utjeloviti u svakoj kulturi, jer se ni s jednom od njih ne poistovjećuje na specifičan način. U njima prebiva oblikujući ih iznutra prema liku Isusa Krista, to jest ljubavlju, služenjem i sinovskim priznavanjem Božjega očinstva.
„Tako Crkva u različitim kulturama prepoznaje ono što je u njima dobro, lijepo i istinito kako bi utjelovila i prenosila poruku Evanđelja. Istodobno, budući da je ‚poslana svim narodima svih vremena i krajeva, nije isključivo i nerazrješivo vezana ni uz koju rasu ili narod, ni uz neki poseban način života, ni uz bilo koji stari ili novi običaj. Vjerna vlastitoj predaji i istodobno svjesna univerzalnosti svojega poslanja, može stupiti u zajedništvo s različitim oblicima kulture. Takvo zajedništvo obogaćuje i samu Crkvu i različite kulture‘“, rekao je.
„Crkva promiče kulturu zato što je ona dobro sama po sebi, služenje čovjeku i ostvarenju njegova poziva na zemlji. Zbog toga Gaudium et spes poziva međunarodnu zajednicu da svima omogući pristup temeljnim kulturnim dobrima, nadvladavajući nepismenost i nedostatak obrazovanja.“
Nadalje je napomenuo da konstitucija zagovara potrebu usmjeravanja poučavanja „prema određenom jedinstvu znanja, premda promijenjene životne okolnosti mogu otežavati njegovo ostvarenje“.
„Kršćani su prvi pozvani zauzimati se za ostvarenje toga mudrosnog jedinstva, ponajprije u samima sebi. Premda su iz Objave primili odgovore na velika pitanja ljudskoga postojanja, time nisu oslobođeni obveze strpljivoga intelektualnog i kulturnog obrazovanja. Naprotiv, njihove ljudske i znanstvene spoznaje moraju ići ukorak sa sadržajima njihove vjere, koje valja neprestano produbljivati s godinama i u skladu sa stupnjem obrazovanja“, istaknuo je.
Konstitucija Gaudium et spes poziva vjernike da vjeru ne žive u duhu suprotstavljanja ili neprijateljstva prema svijetu, kulturi i njezinim ljudskim izričajima. „Postizanje zrele i odgovorne sinteze između vjere i kulture doista je neophodan uvjet za ustrajnost u kršćanskom pozivu, ali i nezaobilazan preduvjet za svjedočenje vjere u svijetu i njezino vjerodostojno prenošenje drugima“, zaključio je Sveti Otac, izvijestio je Vatican News.