Zasjedanjem predsjeda predsjednik BK BiH vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljić, a sudjeluju svi članovi BK BiH: vrhbosanski nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH Tomo Vukšić, banjolučki biskup Franjo Komarica, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić i banjolučki pomoćni biskup Marko Semren.

Tijekom prvog dijela zasjedanja biskupima se pridružio i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto koji im je uputio svoju riječ.

Riječi pozdrava i dobrodošlice svima uputio je kardinal Puljić napomenuvši kako je uobičajeno da na ovom zasjedanju sudjeluju delegati Hrvatske i Austrijske te Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, ali da su, između ostalog, ograničenja u vrijeme aktualne pandemije bila razlog njihova nedolaska kao i nedolaska apostolskog vizitatora za župu Međugorje mons. Henryka Hosera i križevačkog vladike Milana Stipića.

Osvrćući se na dnevni red zasjedanja, kardinal Puljić kazao je da će se, između ostalog, osvrnuti i na 25. obljetnicu Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH poznatog kao Daytonski sporazum. „Vrlo je zanimljivo podsjetiti na reakciju naše Biskupske konferencije upućenu javnosti nakon potpisivanja spomenutog sporazuma. Na žalost, naše bojazni izražene tom prigodom najvećim dijelom su se ostvarile pa se tadašnja naša poruka pokazala sasvim utemeljenom. Vidimo da se politička situacija kod nas u Bosni i Hercegovini ne rješava u smislu ispravljanja brojnih nepravdi i uspostavi jednakih prava za svakog čovjeka u svakom dijelu Bosne i Hercegovine te jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH. Posebno je pogođen najmalobrojniji hrvatski narod u BiH koji nije jednakopravan ni na državnoj, a ni na entitetskim razinama, osobito u entitetu Republike Srpske. Godinama je kamen spoticanja činjenica da je član Predsjedništva BiH osoba koja nije izabrana većinom hrvatskih glasova što je uistinu nepravedno i ne može biti prihvatljivo. U isto vrijeme treba reći da bi se član Predsjedništva uime hrvatskog naroda u BiH morao zauzimati za sve Hrvate na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, a osobito tamo gdje im je najteže. Umjesto toga bili smo svjedoci da osoba na toj službi, premda je izabrana većinom hrvatskih glasova, nikada ili gotovo nikada ne diže glas u zaštitu Hrvata u polovini BiH gdje im prijeti potpuni nestanak“, kazao je kardinal Puljić.

Napomenuvši da će biskupi razmišljati i o sadašnjem stanju pastorala tijekom pandemije koronavirusa, kardinal Puljić također je rekao da se, unatoč brojnim pisanim zahtjevima i usmenim razgovorima, donošenje zakona o povratu oduzete imovine stalno odgađa te da se, „nakon genocida i urbicida sada provodi i gruntocid“. Izrazio je zahvalnost malobrojnim medijima koji pišu i govore na tu temu te dodao da su vlasti vrlo inertne kada je u pitanju rješavanje zdravstvenog i mirovinskog osiguranja svećenika.

„Ne možemo ostati nijemi pred pojavom agresivnog ponašanja pojedinaca u obitelji, na ulici i školi, ali i negativnog utjecaja u pojedinim medijima na tom planu. Uzroci tog agresivizma su brojni, ali se ne pristupa dovoljno ozbiljno i temeljito rješavanju ni maloljetničke delikvencije niti agresivnosti riječju, nasilnim djelima pa čak i oružjem“, rekao je kardinal Puljić koji je izrazio zabrinutost nemoralom u javnosti „koji sve više dobiva pravo javnosti kao nešto normalno, posebno kada je riječ o nasilju prema ženama ili djeci“.

Tijekom zasjedanja biskupi će, između ostalog, razgovarati o dušobrižništvu u uvjetima pandemije koronavirusa te još jednom razmotriti provedbu Đakonske pastoralne godine koja će započeti krajem studenog 2020. godine. Također će se osvrnuti na 25. obljetnicu Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH poznatog kao Daytonski sporazum.

Biskupi će završiti svoje zasjedanje konferencijom za novinare u četvrtak 5. studenog u 12 sati u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu u ulici Josipa Stadlera 13. Na početku konferencije svoj osvrt na zasjedanje dat će kardinal Puljić i biskup Palić.