Najavljen program proslave Svjetskog dana bolesnika
Konferencija za novinare o proslavi Svjetskog dana bolesnika
U kapucinskom samostanu Gospe Lurdske na Žabici u Rijeci u četvrtak 4. veljače održana je konferencija za novinare u povodu proslave Svjetskog dana bolesnika i blagdana Gospe Lurdske.
O temi su govorili član Organizacijskog odbora mons. Nikola Uravić, povjerenik za pastoral bolesnika i medicinskog osoblja vlč. mr. sc. Đuliano Trdić, dr. med. i župnik kapucinske župe Gospe Lurdske fra Eugen Pavlek. Događaj organiziraju Riječka nadbiskupija, Klinički bolnički centar Rijeka, Medicinski fakultet Rijeka, Dom zdravlja PGŽ, Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ i Medicinska škola u Rijeci. Pokrovitelji su Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka.
Tema Svjetskog dana bolesnika nadahnuta je evanđeoskim ulomkom u kojemu Isus kritizira licemjerje onih koji govore, a ne čine – kada se vjera svede na praznu retoriku, bez uključivanja u život i potrebe drugih. Tada stvarni život nije dosljedan vjeri koju ispovijedamo, rekao je mons. Uravić govoreći o poruci pape Franje za 29. svjetski dan bolesnika s naslovom „Jedan je učitelj vaš, a svi ste vi braća“ (Mt 23,8) i podnaslovom „Odnos povjerenja kao temelj skrbi za bolesnike“. Sveti Otac ističe da se kod bolesnika trebamo zaustaviti, znati ga saslušati i uspostaviti izravan osobni kontakt kako bismo mogli osjetiti empatiju, suosjećanje. Trebamo dopustiti da nas njihova patnja dirne do te mjere da preuzmemo brigu za njih u svrsi služenja, rekao je mons. Uravić. U nastavku je upozorio kako je pandemija koronavirusa razotkrila koliko su zdravstveni sustavi neodgovarajući, a nedostaci su vidljivi i u skrbi za bolesnike. Starije, slabe i ranjive osobe nemaju uvijek pristup zdravstvenoj skrbi i ona nije uvijek osigurana na pravičan način. Ovisi o političkim odlukama, načinima upravljanja resursima i zalaganju onih koji su na odgovornim položajima. Ulaganje sredstava u liječenje i njegu bolesnika prioriteti su povezani s temeljnim načelom da je zdravlje primarno opće dobro, rekao je mons. Uravić predstavljajući Papinu poruku. Tijekom pandemije do izražaja je došla predanost i velikodušnost zdravstvenog osoblja, volontera, redovnika, redovnica i svećenika koji su požrtvovno i profesionalno, s osjećajem odgovornosti i ljubavi prema bližnjima pomagali, liječili, tješili i služili mnogim bolesnicima. Mons. Uravić na kraju je istaknuo važnost bratske solidarnosti koja svoj konkretan izraz ima u služenju te može poprimiti razne oblike koji su usmjereni pružanju potpore bližnjima. Društvo je čovjekoljubivije što više zna skrbiti za svoje slabe članove koji pate i zna to činiti djelotvorno u duhu bratske ljubavi. Stremimo tom cilju i pobrinimo se postići da nitko ne ostane sam, da se nitko ne osjeća napuštenim ili isključenim, poručio je mons. Uravić.
Bolest nameće pitanje smisla. To je znao sv. Ivan Pavao II. koji je Svjetski dan bolesnika proglasio 13. svibnja 1992. a prvi put se slavio 11. veljače 1993. na liturgijski spomen Gospe Lurdske, rekao je vlč. Trdić. Čovjek kada ne zna smisao stvari, gubi orijentaciju, nema nade. Na poseban način se to događa u bolesti, trpljenju i smrti bilo da je riječ o onome koji trpi ili onome koji tu patnju gleda. Zbog toga je sv. Ivan Pavao II. 1984. objavio Apostolsko pismo Salvifici Doloris (Spasonosno trpljenje), koje govori o smislu i kršćanskom značenju ljudske patnje. Godine 1985. uspostavio je Papinsko vijeće za pastoral zdravstvenih radnika. Kao zanimljivost, vlč. Trdić naveo je da je papa Ivan Pavao II. Svjetski dan bolesnika utemeljio godinu dana nakon što je i njemu samome dijagnosticirana Parkinsonova bolest, da bi 2013. godine papa Benedikt XVI. najavio svoje povlačenje sa službe na blagdan Gospe Lurdske i kao razlog naveo narušeno zdravlje.
Svjetski dan bolesnika ima za cilj senzibilizirati Božji narod i, shodno tome, brojne katoličke zdravstvene ustanove i samo civilno društvo, na potrebu osiguravanja najbolje pomoći oboljelima kao i pomoći onima koji su bolesni da patnju iskoriste na ljudskoj i nadasve nadnaravnoj razini, rekao je vlč. Trdić. Nužno je također uključiti biskupije, kršćanske zajednice i redovničke obitelji na poseban način u pastoral zdravlja kao i podsjetiti na važnost duhovne i moralne formacije zdravstvenih radnika kako ne bi obavljali svoj posao birokratski. Također, kao jedan od ciljeva vlč. Trdić istaknuo je nužnost boljeg razumijevanja važnosti vjerske pomoći bolesnicima i pomoći onima koji žive i rade zajedno s onima koji pate.
Na kraju je istaknuo da Svjetski dan bolesnika nije puka manifestacija i samo izvanjska manifestacija. Ove godine pozvani smo ga proslaviti upravo na ovakav „nutarnji način“. „Nažalost zbog pandemijskih uvjeta i epidemioloških mjera, nemoguće je organizirati posjete bolnicama i staračkim domovima, organizirati mise s većim brojem vjernika, kako je to do sada bilo uobičajeno. Vjernici se upućuju da proslave Svjetski dan bolesnika u okviru svojih župnih zajednica. Svoje drage kolege svećenike pozivam da se ovih dana, kao što to i inače čine, posvete starima, bolesnima i nemoćnima”, rekao je vlč. Trdić.
Župnik Župe Gospe Lurdske i gvardijan kapucinskog samostana fra Eugen Pavlek najavio je program proslave rekavši da je devetnica počela 2. veljače i predvode je kapucini. Posljednja tri dana duhovne priprave (8., 9. i 10. veljače) mise u 19 sati slavit će salezijanac dr. don. Vitomir Zečević, prof. komunikacijskih znanosti i župni vikar u Belom Manastiru. Na svetkovinu Gospe Lurdske, 11. veljače, mise su na rasporedu u: 7.30, 10, 12 i 19 sati. Riječki nadbiskup Ivan Devčić predvodit će euharistijsko slavlje u 12 sati, a blagdansku misu u 19 sati slavit će o. Zečević. Zbog epidemioloških mjera na misnim slavljima dopušten je ograničen broj vjernika te će se sakrament bolesničkog pomazanja dijeliti na svim misama, a ne kao što je do sada bilo uobičajeno samo na onoj u podne. Fra Eugen je poručio kako će crkva Gospe Lurdske toga dana biti otvorena cijeli dan i bolesničko pomazanje moći će se dobiti i izvan vremena održavanja misa.
Na kraju, govoreći o zanimljivim činjenicama iz povijesti vezanim uz slavljenja Gospe Lurdske u ovoj riječkoj kapucinskoj crkvi, fra Eugen je kazao kako je graditelj crkve, Bernardin Škrivanić, zajedno s tadašnjim pulskim i krčkim biskupom, htio pokrenuti hodočašća iz Hrvatske prema Lurdu. Rijeka bi bila hrvatsko ‘lurdsko svetište’ i zbog toga se Gospa Lurdska osobito štuje u ovoj riječkoj crkvi, rekao je župnik Župe Gospe Lurdske.
