Sveto pismo nam nije dano zato da nas „zabavlja“ ili da nas „uljuljka u anđeosku duhovnost“, niti se Božju riječ smije ograničavati na „sakralnu religioznost koja se svodi na izvanjsko štovanje, koje ne dotiče i ne preobražava život“, jer „to je idolatrija“. Ona nas, naprotiv, mora potaknuti da izađemo iz sebe samih i krenemo ususret braći i da pristupimo njihovim ranama. Središnja je to poruka homilije pape Franje na Misi Nedjelje Božje riječi, koju je on sam ustanovio motu proprijem Aperuit Illis od 30. rujna 2019. odredivši da se slavi na treću nedjelju kroz godinu.

Tijekom slavlja, u prisutnosti dvije tisuće vjernika, uz pridržavanje epidemioloških mjera koje su na snazi, papa Franjo je dodijelio – obredom odobrenim ad experimentum i samo za tu prigodu – službu katehista petorici muškaraca i tri žene iz regije Amazonije u Peruu, Brazila, Gane, Poljske i Španjolske. Papa je također podijelio službu lektorata dvojici muškaraca i šest žena iz Južne Koreje, Pakistana, Gane i Italije. To je bilo prvi puta da su službu lektorata primili također laici. Papa im je predao Bibliju, znak Božja riječi koju će morati naviještati. Bila je to ujedno prva liturgija tijekom koje su u službu uvedeni katehisti koji su od Pape dobili križ, znak vjere u Krista. Riječ je o kopiji pastoralnog križa koji su koristili pape sv. Pavao VI. i sveti Ivan Pavao II. Šesnaest kandidata se nakon čitanja Evanđelje predstavilo okupljenima.

Tumačeći odlomak iz proroka Izaije u sinagogi u Nazaretu, rekao je Papa u homiliji, Isus najavljuje da je došao osloboditi potlačene i siromašne, i upravo kroz Sveto pismo otkriva nam lice Božje: ne kao „gospodara koji sjedi na nebu, nego Oca koji slijedi naše korake“, ne kao „hladnog, distanciranog i ravnodušnog promatrača, matematičkog Boga“, nego kao Boga-s-nama, koji se „s velikom ljubavlju zanima za naš život“, koji se brine za sve nas. „To je Božja osobina – blizina“, istaknuo je Papa.

„Tom blizinom koja je suosjećajna i nježna, želi podići s tebe terete koji te pritišću, želi ugrijati hladnoću tvojih zima, želi obasjati tvoje mračne dane, želi poduprijeti tvoje nesigurne korake. I to čini svojom Riječju, kojom ti se obraća kako bi ponovno zapalio nadu u pepelu, u pepelu tvojih strahova, da ti pomogne ponovno otkriti radost u labirintima tvoje tuge, da gorčinu samoćâ ispuni nadom”, rekao je Sveti Otac.

Papa je u svojoj homiliji na Misi Nedjelje Božje riječi tijekom koje je laicima podijelio službe katehiste i lektora postavio niz pitanja koja si svatko od nas mora postaviti: Nosimo li u svojim srcima ovu oslobađajuću sliku Boga, Boga koji je blizu, suosjećajnog Boga, nježnog Boga. Ili o njemu mislimo kao o strogom sucu, strogom cariniku našeg života? Rađa li naša vjera nadu i radost ili je još uvijek opterećena strahom? Koje Božje lice navješćujemo u Crkvi? Spasitelja koji oslobađa i ozdravlja ili Strašnoga Boga na spomen kojeg izdišemo pod osjećajem krivnje? Papa ističe da je Božja Riječ ta koja otkriva odgovore, jer „pripovijedajući nam povijest Božje ljubavi prema nama oslobađa nas strahova i predrasuda o njemu, koji gase radost vjere“.

“Riječ ruši lažne idole, raskrinkava naše ideje i zamisli, zatire previše ljudske predodžbe Boga i vraća nas njegovu pravome licu, njegovu milosrđu. Riječ Božja hrani i obnavlja vjeru: vratimo je u središte molitve i duhovnog života! U središtu mora biti Riječ koja nam objavljuje kakav je Bog, Riječ koja nas približava Bogu”, istaknuo je papa Franjo.

Kad vidimo rigidne ponude, rigidnost, odmah znajmo: to je idol, to nije Bog. Naš Bog nije takav, upozorio je Sveti Otac te pozvao da ne budemo kruti, da obratimo pažnju na „onaj moderni pelagijanizam, koji je jedna od napasti Crkve“, i na one gnostičke duhovne pokrete, gnosticizam, koji predlažu otuđujuću Božju Riječ, koja se udaljava od stvarnosti.

„Riječ koja je tijelom postala želi tijelom postati u nama“, pojasnio je Papa, uroniti nas u svakodnevni život, da „slušamo patnju“ drugih, “vapaj siromaha, nasilja i nepravdi koji ranjavaju društvo i planet“. Da bi naglasio koliko je važno živjeti Riječ Božju u vlastitom vremenu, papa Franjo citirao je francusku mističarku Madeleine Delbrêl koja je okolnosti svakodnevnog života i potrebe drugih definirala kao „akustiku koju Riječ Gospodnja traži od nas“.