Obred započinje procesijom do kapele relikvija katedrale (relikvijara) koju uz ministrante i svećenike s biskupom čine i članovi Bokeljske mornarice te 12 građana koji kade svete relikvije. Nakon što se relikvije iznesu iz relikvijara svečano se unose u središnju lađu katedrale i postavljaju se na predviđeno mjesto. Potom započinje pjevana večernja. Kada se otpjevaju psalmi Matutina, slijede tri čitanja iz Života sv. Tripuna, koja se također pjevaju. Tijekom pjevanja čitanja, po šest građana s obje strane oltara izmjenjuje se u kađenju relikvija pomoću kadionica koje su ovješene o ciborij.

Od 19. stoljeća u ovom obredu sudjeluje šest katolika i šest pravoslavnih, što samom obredu daje i vrlo visoku ekumensku vrijednost. U srednjem vijeku, blagdan sv. Tripuna brisao je sve društvene razlike tako da su u kađenju moći s istim pravom sudjelovali plemići i pučani, a zanimljivo je podsjetiti se da je tijekom trajanja Tripundanskih svečanosti u prošlosti vrijedio opći oprost u gradu te su se i prognanici i osuđenici tih dana mogli slobodno vratiti u grad kako bi uzeli dijela u slavlju što im inače nije bilo moguće. S promjenom društvenog uređenja i sam je obred prošao kroz određene reforme, ali je i dalje jedinstven svjedok bogate i drevne katoličke baštine Kotorske biskupije i njezine ekumenske otvorenosti. Uz opisani obred partikularnost Kotorske biskupije je i cjelovito sačuvano srednjovjekovno katedralno (obredno) kolo u čast sv. Tripunu koje danas izvodi Bokeljska mornarica.

Misama s molitvom trodnevnice i propovijedi vjernici su se u Kotoru pripremali za proslavu blagdana sv. Tripuna od 30. siječnja do 1. veljače. Mise su predvodili don Dražen Kraljić, don Siniša Jozić i don Robert Tonsati, objavljeno je na mrežnoj stranici Kotorske biskupije.