Za tu posvetu izabrana je svetkovina Navještenja Gospodinova.

Gospa je, ukazavši se 13. srpnja 1917. godine u Fatimi, zatražila posvetu Rusije njezinom Bezgrešnom Srcu, rekavši da će, ako taj zahtjev ne bude prihvaćen, Rusija širiti svijetom svoje pogreške, promičući ratove i progone Crkve. Dobri će, dodala je, biti stavljeni na muke, Sveti Otac će mnogo trpjeti, razni će narodi biti uništeni.

Nakon fatimskih ukazanja više je puta izvršen čin posvete Bezgrešnomu Srcu Marijinu: papa Pio XII. je 31. listopada 1942. godine posvetio cijeli svijet, a 7. srpnja 1952. posvetio je narode Rusije Bezgrešnom Srcu Marijinu u apostolskom pismu Sacro vergente anno: „Kao što smo prije nekoliko godina cijeli svijet posvetili Bezgrešnom Srcu Djevice Majke Božje, tako sada, na najposebniji način, posvećujemo sve narode Rusije istom Bezgrešnom Srcu“.

Papa Pavao VI. je 21. studenog 1964. godine obnovio posvetu Rusije Bezgrešnom Srcu, u nazočnosti otaca Drugoga vatikanskog sabora. Papa Ivan Pavao II. je sastavio molitvu za ono što je nazvao „Činom pouzdanja“ koji se slavio u bazilici Svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) 7. lipnja 1981. godine, na svetkovinu Duhova.

Zatim, kako bi potpunije odgovorio na zahtjeve Gospe, želio je tijekom Svete godine otkupljenja jasno očitovati čin pouzdanja od 7. lipnja 1981., ponovljen u Fatimi 13. svibnja 1982. godine. U spomen na Fiat koji je Marija izrekla u trenutku Navještenja, Ivan Pavao II. je 25. ožujka 1984., na Trgu svetoga Petra, Bezgrešnom Srcu Marijinu posvetio sve narode.

U lipnju 2000. godine Sveta Stolica je otkrila treći dio fatimske tajne, a tadašnji tajnik Kongregacije za nauk vjere nadbiskup Tarcisio Bertone istaknuo je da je sestra Lucija u jednom pismu iz 1989. godine osobno potvrdila da takav svečani i opći čin posvete odgovara onomu što je željela Gospa. Da, učinjeno je tako kako je Naša Gospa tražila, 25. ožujka 1984. godine, potvrdila je sestra Lucija.