Nakon molitve Srednjega časa zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pozdravio je okupljene svećenike, rekavši da na poseban način pozdravlja pomoćnog biskupa Ivana Šaška, koji obilježava 14. obljetnicu biskupskog ređenja. Istaknuo je i kako se ovaj model susreta svećenika pokazao dobrim radi lakše komunikacije u manjim grupama.

Govoreći o sinodalnosti Kardinal je rekao da „Crkva ne može živjeti bez sinodalnosti; ona je izmjenjivanje onoga što smo doživjeli slušajući Božju riječ“. Kardinal Bozanić rekao je da u tome postoje dvije krajnosti: šutnja i solo govorenje, u kojem samo jedna osoba govori, a ostali trebaju slušati.

„Sinodalnost nas usmjerava jedne na druge. Vrijeme se mijenja, nije više moguće na isti način komunicirati s vjernicima kao što je to bilo prije 20 ili 10 godina”, poručio je zagrebački nadbiskup i dodao kako nam je ovo vrijeme dano te da je potrebno suočiti se s izazovima. Potrebna je sinodalnost, okupljanje, otvorenost, povjerenje prema drugima; „gledati na drugoga na pozitivan način i biti otvoren za nešto što će doći po drugom od Duha Svetoga“, rekao je.

Spomenuo je i da se nada kako će završni dokument Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije biti predan narodu Božjem 1. listopada ove godine te da u njega treba uvrstiti i ove okolnosti koje živimo nakon zaključenja sinodskih zasjedanja.

O utjecaju pandemije na pastoralno djelovanje govorio je pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško, koji je rekao da je pandemija donijela svakodnevni govor o umiranju. „Na početku pandemije primijećen je obnovljeni duh zajedništva, a slabio je kako je pandemija napredovala“, rekao je biskup Šaško i napomenuo da je svakodnevno isticanje broja umrlih s vremenom dovelo do ravnodušnosti, a smrt je postala statistički podatak.

Biskup je naglasio da je pandemija dovela i do brojnih poteškoća psihološke naravi te da svi pokazatelji govore o povećanju stresa i tjeskobnosti. Osvrnuo se na pitanja s kojima se svećenici susreću u pastoralu za vrijeme pandemija, poput dijeljenja pričesti na ruke i potaknuo svećenike na zajedničko djelovanje kao jedan prezbiterij, poštujući odluke donesene na razini cijele Crkve i Nadbiskupije. Biskup Šaško poručio je svećenicima i da ne zanemare utjecaj potresa i pandemije na njih osobno. Važno je pripaziti na osobne ranjivosti i posljedice pandemije na emotivnom, radnom ili drugom planu te brinuti jedni za druge, kako nitko ne bi ostao prepušten sam sebi.

Pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski govorio je o posljedicama potresa na pastoralno djelovanje te naglasio kako su potresi u 2020. ostavili velike posljedice na liturgijski i pastoralni život u Nadbiskupiji. Materijalne posljedice prijavile su 123 župe, a ukupno je oštećeno 220 crkvenih objekata. Trenutno su zatvorene 22 župne crkve. Istaknuo je da je, zbog dugoročne obnove katedrale, određeno da se na Kaptolu 28 izgradi zamjenski prostor u kojem će biti šest ispovjedaonica i relikvije bl. Alojzija Stepinca. „Nadajmo se da ćemo Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak zajedno slaviti u tom privremenom prostoru“, rekao je biskup Gorski.

Potres je pokazao snalažljivost i vjernika i svećenika, dodao je biskup i nastavio: „Neki imaju mise u dvoranama, neki pod vedrim nebom, neki u šatoru… Činjenica jest kako se probudila vjera u ljudima u važnim trenucima velikih kriza. Unatoč svim poteškoćama, ipak se u župama redovito odvija pastoralna aktivnost“, zaključio je biskup Gorski.

Prvi od dekana koji se obratio okupljenima bio je preč. Đuro Sabolek, dekan Velikogoričko-odranskog dekanata i župnik u Vukovini. Preč. Sabolek istaknuo je da u jedanaest župa Velikogoričko-odranskog dekanata svećenici nastoje ostvariti živi kontakt s više od 16 tisuća obitelji koje žive na području dekanata. Preč. Sabolek istaknuo je da je petrinjski potres nanio veću štetu. Između ostalog, župna crkva u Bukevju zatvorena je zbog potresa, a na velikogoričkoj crkvi Navještenja BDM narušena je statika zvonika koji, zbog sporosti stručnih službi, još nije obnovljen.

Nakon stanke, govoreći o pastoralnom djelovanju župa Svetonedeljskog dekanata, preč. Božidar Cindori, dekan i župnik moderator u Bestovju-Novakima-Rakitju, naglasio je da su u dvije župe dekanata, u Brezovici i Kupincu, župne crkve zatvorene zbog štete nastale u potresima. Također, istaknuo je da je došlo do promjene u komunikaciji s vjernicima te je „korona postala sinonim za nečinjenje stvari koje bi se trebale vratiti u redovitu praksu“. Potaknuo je okupljene svećenike da pojačaju duhovni i pastoralni rad te podsjetio kako bi trebalo poraditi na materijalima za župnu katehezu. Preč. Cindori dotaknuo se pitanja rastuće cijene energenata.

Dekan Samoborsko-okićkog dekanata i župnik u Samoboru preč. Ivica Cik rekao je da u Samoborsko-okićkom dekanatu nedostaje svećenika, ali i da se župe pomalo vraćaju redovitom pastoralu. Kao problem je istaknuo pripremu kandidata za pričest i krizmu, koja je postala velika poteškoća jer se strah od zaraze najčešće navodi kao razlog za nepohađanje župne kateheze. Preč. Cik naveo je i pitanje uvjeta za kumstvo na krštenju i krizmi kao poteškoću s kojom se svećenici susreću. Također, spomenuo je kako je u svim župama veći broj umrlih nego krštenih te kako se mnogo vjernika u bolesti ne priprema za smrt primajući sakramente.

Uslijedila je rasprava u kojoj su postavljena pitanja vezana za primanje svete pričesti, izdavanje potvrdnica i posvjedočenja kumovima i druga pitanja. Sljedeći susret svećenika u okviru Sinodalnog hoda nakon Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije održat će se u srijedu 30. ožujka 2022. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu, a okupit će se svećenici Karlovačko-goričkog arhiđakonata.