Program je započeo 9. prosinca uvodnim nagovorom o ispravnom shvaćanju vremena došašća koje se u bitnome razlikuje od današnjih suvremenih „adventskih ponuda“ i slika Boga prepunog blještavila, buke i nebrojenog mnoštva detalja koji odvlače čovjeka od njegove nutrine, vlastite duhovne pustinje i u konačnici od Boga. Voditelj je pozvao sve sudionike da budu žene i muškarci došašća, oni koji će s nestrpljenjem i u budnosti srca iščekivati Gospodina, a Gospodin uvijek dolazi u jednostavnosti svakodnevnog života.

Program duhovnih vježbi nastavio se idući dan, 10. prosinca, u kojem su sudionici imali mogućnost promišljanja na temelju dva prigodna nagovora. U prvom je voditelj stavio naglasak na dublje shvaćanje došašća u kontekstu Isusovih riječi „Ne bojte se!“ Tom je prilikom, pozivajući se na starozavjetne proroke, napose na proroka Izaiju, istaknuo aktualnost Isusovog poziva na mir, radost i ljubav unatoč izazovima današnjeg vremena koje je prožeto industrijom straha. Naš odnos prema Bogu koji ljubi i koji je samo milosrđe treba ići do granica ludila ljubavi, poručio je voditelj i ohrabrio sudionike da se ne boje biti na prvoj liniji duhovne bojišnice u ovomu svijetu. Citirajući sv. Ireneja, voditelj je naglasio važnost primjećivanja Božje prisutnosti u malim svakodnevnim aktivnostima i odnosima i s tim u svezi istaknuo potrebu neumornog svjedočenja Božje ljubavi gdje god se nalazili u društvu, na svom radnom mjestu, u obitelji.

U drugom razmatranju poseban je naglasak stavljen na dublje shvaćanje vjerničkog poziva i identiteta. Voditelj je pozvao svakog sudionika osobno na Božju pustolovinu traganja za Njegovom nenametljivom prisutnošću u svakodnevnom životu. Pri tome je upozorio na „žalosnu činjenicu koja se širi poput korova”, a ta je da se vjera percipira kao muzejski eksponat od povijesne i kulturne vrijednosti koju mnogi s pristojne udaljenosti promatraju, analiziraju, neki joj se i dive, ali nakon što izađu iz tog muzeja društveno-povijesnih zanimljivosti brzo na nju zaboravljaju.

Istoga dana u poslijepodnevnim satima sudionike duhovnih vježbi posjetio je riječki nadbiskup Mate Uzinić koji je predvodio misu i zadržao se na zajedničkoj večeri.

U misnom slavlju nadbiskup Uzinić ohrabrio je sudionike duhovnih vježbi na spremnost duhovnog renoviranja vlastite nutrine čiji će se učinci vidjeti u svakodnevnim relacijama s drugima te im je čestitao što su unatoč mnogobrojnim radnim, obiteljskim i drugim obvezama ipak uspjeli odvojiti vrijeme za dolazak na duhovne vježbe. Njima i njihovim obiteljima poželio je sretne i blagoslovljene božićne i novogodišnje blagdane, kao i novu 2023. godinu.

Posljednjeg dana duhovnih vježbi sudionici su imali mogućnost razmatranja važnosti Božje riječi u svakodnevnom životu. Jedino Božja riječ ima snagu preobražavanja ovoga svijeta i vlastitih unutarnjih svjetova na bolje, na dobro. Božja riječ potiče čovjeka na izlazak iz vlastitog Egipta, poručio je voditelj, ali da bi se dogodila snažna preobražavajuća promjena u čovjeku snagom Riječi potrebno je suočiti se s vlastitim pustinjama u sebi i dopustiti Bogu da rosom svoje milosrdne, a ne nametljive ljubavi, učini da proklija mladica iz panja Jišajeva. Došašće je upravo to vrijeme koje baca novi pogled na stvarnost života, poručio je voditelj.

Program ovogodišnjih duhovnih vježbi završio je zajedničkim objedom i neformalnim druženjem.