Istina je prava novost.

Proslavljena 180. obljetnica rođenja i krštenja sluge Božjega Josipa Stadlera

Jubilarni 180. spomen rođenja i krštenja sluge Božjega Josipa Stadlera, prvog vrhbosanskog nadbiskupa, proslavljen je u utorak 24. siječnja u njegovoj rodnoj i krsnoj župi Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu.

Duhovni program počeo je paljenjem svijeća kod Stadlerova spomen-obilježja blizu njegove rodne kuće i molitvom koju je predvodio domaći župnik Anđelko Cindori.

Istaknuvši kako je svaki ljudski život jedno svjetlo, koje počinje krštenjem i traje kroz cijeli život župnik Cindori je naglasio: „U ovom spomenu prepoznajemo svjetlo koje je čudesnim darom zasvijetlilo po rođenju, krštenju, djetinjstvu, školovanju, kasnijim primjerom po življenoj svećeničkoj i biskupskoj službi, neizbrisivim zalaganjima i dobročinstvima sluge Božjega Josipa Stadlera, koji nas danas ovdje okuplja. Svjetlo njegova života, njegova djela ne prestaje ni danas svijetliti unatoč ovom vremenu koje nam više nudi tamu nego svjetlo. Obilježavajući ovu 180. obljetnicu njegova rođenja i krštenja dopustimo tom svjetlu da iz dana u dan bude sve jače među svima onima koji Stadlera iskreno zazivaju za pomoć. Stadler je postao to svjetlo prije 180 godina, to je ostao, a i nakon svog zemaljskog života nije prestao svijetliti. Ovim susretom, molitvom i misom želimo zahvaliti Bogu na tom divnom primjeru i svjedočanstvu. Molimo da to svjetlo bude prepoznato i u Crkvi, da nas uči kako da svjetleći svojim djelima proslavimo Oca nebeskog.“

Slijedila je potom, uz pjesmu redovnica Služavki Maloga Isusa, procesija ulicama grada do Katehetskog centra župe Gospe Brze Pomoći gdje je euharistijsko slavlja predvodio mons. Pavo Jurišić, postulator kauze sluge Božjega Josipa Stadlera. Uz župnika Cindorija i slavonskobrodskog dekana Tomislava Ćorluku misu su suslavila još šestorica svećenika. Među brojnim vjernicima sudjelovalo je sedamdesetak sestara Služavki Maloga Isusa iz triju provincija Družbe: Sarajevske, Zagrebačke i Splitske sa svojim poglavaricama, a na čelu s vrhovnom glavaricom Družbe s. Marijom Banić. Na misi su sudjelovale i redovnice dekanata drugih družbi.

Kako je toga dana Katolička Crkva slavila sv. Franju Saleškog, biskupa mons. Jurišić povezao je život i djelo toga velikog sveca sa životom sluge Božjega Josipa Stadlera. Naglasivši kako je Stadler štovao sv. Franju Saleškog na čiji je spomendan i rođen 1843. godine posvijestio je kako ga je Stadler često u svojim spisima navodio kao uzor.

„Premda su živjeli u različito vrijeme i u različitim životnim prilikama, jer je sv. Franjo Saleški potomak visoke plemićke obitelji, koji je od rođenja bio predodređen da napreduje u svakom pogledu, a Stadler rođen u siromašnoj obrtničkoj obitelji, koji je rano ostao siroče i bio stalno upućen na ljubav i dobrotu drugih, ipak ih ujedinjuje ista ljubav prema Bogu i ista briga za spasenje duša. Stadler je kao i sv. Franjo govorio da svatko treba cjelovito živjeti vjeru tamo gdje se nalazi – opasno je imati srce na jednom mjestu, a svoju zadaću na drugom”, naglasio je mons. Jurišić.

Nadalje je o Stadleru istaknuo kako je bio vjeran svom pastirskom pozivu, nastojao riječju i djelom raditi na Gospodnjoj njivi u brizi za siromašne duše. „Evanđelje je bilo Stadlerova snaga, ponuđene za spasenje svakome. Ono je bilo žarište koje je svojim vrhunaravnim zakonima preobražavalo sav njegov rad. U tom žarištu nadasve sjaji Božanska osoba Gospodina našega Isusa Krista, Sina Boga živoga. Upoznati povjereno mu stado s neistraživim blagom Srca Isusova i raspiriti u vjernicima žarku djelotvornu i požrtvovnu ljubav prema Sinu Božjemu, to je doista središte, u kojem se koncentrira sva Stadlerova djelatnost, posebno ona pisana kojom je želio ljubav Presvetog Srca Isusova donijeti pred svako srce braće i sestara za koje se osjećao odgovornim“, rekao je uz ostalo mons. Jurišić.

Dodao je kako je Stadler također bio apostol ljubavi prema bližnjemu i potkrijepio to i činom koje je Stadler učinio dijeleći sve što je dobivao potrebitima i siromašnima i to svih vjeroispovijesti.

Homiliju je zaključio tvrdnjom da je Družba sestara Služavki Maloga Isusa i danas živi plod Stadlerove ljubavi prema siromašnima te porukom kako bi Stadlerov primjer „trebao i nama biti trajni izvor inspiracije u živu vjeru.“

Na kraju mise molila se molitva za proglašenje blaženim sluge Božjega Josipa Stadlera. Slavlje je animirao veliki župni zbor predvođen s. Cecilijom Kolarić, uršulinkom.

Svečani program nastavljen je u Glazbenoj školi, a vodila ga je s. M. Ljilja Marinčić. Program je počeo skladbom „Snaži nas Kristovom Ljubavlju“ koju je izveo Mješoviti zbor te škole pod dirigentskom palicom prof. Danijele Božičević. Bila je to i premijera te skladbe za koju je tekst i glazbu napisao vlč. Bruno Diklić, mladi svećenik Đakovačke-osječko nadbiskupije, a posvetio ju je svom sugrađaninu sluzi Božjem Josipu Stadleru. Cilj je toga projekta prvenstveno prošiti glas i upoznati građane Slavonskog Broda sa životom i djelom njihovog sugrađanina Josipa Stadlera, kao i sve ostale zainteresirane vjernike i poštovatelje Stadlerova lika. Za tu je prigodu snimljen i video spot koji se može pogledati na kanalu https://www.youtube.com/watch?v=au9nGAvex_o.t.

Posebno je dirljiva i nadahnuta bila potom predstava pod nazivom „Stadler“. Pod vodstvom redatelja i dramaturga Ante Bilića, a u produkciji sestara Služavki Maloga Isusa Sarajevske provincije izveli su je članovi Hrvatskog kazališta iz Travnika. Premda svi amateri osim glavnog glumca koji je glumio nadbiskupa Stadlera, mladi iz Travnika profesionalno su i vrlo dirljivo tom predstavom, koja je moderno-koreografsko poetska drama, govorom, glazbom, scenografijom i kostimografijom uprisutnili Stadlera iz njegovih dječačkih dana, potom godina obnašanja službe pastira Crkve vrhbosanske. Prikazali su koliku je veliku snagu imala Stadlerova vjera i pouzdanje u Gospodina, kako se nosio sa životnim križevima i izazovima, kako je živio, radio, gradio i surađivao.

Da je nazočnih dvjestotinjak posjetitelja doživjelo da je taj veliki čovjek za kojega u drami ističu da je bio otac sirotinje i duhovni obnovitelj Bosne, uistinu živio svetim životom potvrdili su svojim dugim pljeskom.

Zahvalu njima kao i svima koji su sudjelovali u organizaciji tog velikog događaja uputila je na kraju vrhovna glavarica te Družbe s. Marija Banić.

„Za nas Služavke Maloga Isusa ovo je poseban dan. S rođenjem nadbiskupa Stadlera i nas je Bog imao u promislu, znao je da će taj ponizni Njegov sluga biti poslušan nadahnuću Duha Svetoga i odgovoriti Božjoj želji da ustanovi Družbu koja će se brinuti za sve one koji su Mu posebno na srcu – malene i ostavljene. Tako je u neku ruku njegov rođendan i naš“, rekla je uz ostalo s. Banić.

Služavke Maloga Isusa, koje djeluju u Slavonskom Brodu za taj su se jubilej pripremale u prošloj 2022. godini molitvenim hodom po župama Slavonskobrodskog dekanata. Tako su zajedno s vjernicima svakoga 24. u mjesecu u drugoj župi toga dekanata molile za proglašenje blaženim svoga utemeljitelja. U svakoj župi vjernicima je život i djelo sluge Božjega Stadlera prikazala s. M. Kristina Adžamić.

Josip Stadler rođen je u Slavonskom Brodu 24. siječnja 1843. u skromnoj obrtničkoj obitelji Đure i Marije rođene Balošić. U desetoj godini ostao je bez oca i majke te je skrb za njega preuzela ugledna brodska obitelj Oršić. Školovao se u rodnom gradu, potom u Požegi, Zagrebu te na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu gdje je postigao doktorat iz filozofije i teologije. Bio je sveučilišni profesor u Zagrebu. Papa Lav XIII. imenovao ga je 1881. prvim vrhbosanskim nadbiskupom sa sjedištem u Sarajevu. Josip Stadler poznat je po svojem gorljivom apostolskom djelovanju, osobito među siromasima i siročadi. Zbog kreposnog života, prozvali su ga ocem sirotinje. U Sarajevu je izgradio katedralu, bogoslovno sjemenište s crkvom sv. Ćirila i Metoda, kaptol i nadbiskupski dvor dok je u Travniku podigao sjemenište i gimnaziju. Za siromašnu i napuštenu djecu izgradio je ubožnice Betlehem i Egipat, a samostane za redovnice iz Družbe sestara Služavki Maloga Isusa koje je utemeljio. Umro je u Sarajevu 8. prosinca 1918. U tijeku je crkveni postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim.