U fokusu novoga broja je potreba za većim stalnim prenoćištem u Zagrebu. Problemi beskućnika eskalirali su u ljetnim mjesecima. Crkva i njezine ustanove, pogotovo Caritas Zagrebačke nadbiskupije i sestre Majke Terezije – misionarke ljubavi, o njima se neumorno brinu. No u posljednje vrijeme s njima iz „civilnoga sektora” surađuje te je pokrenula niz akcija Vesna Ribarić, umirovljena pravnica koja se godinama bavi humanitarnim radom. Cijeneći crkvenu brigu za beskućnike, ona na poseban način djeluje da se o njima aktivnije brinu i ustanove Grada Zagreba, to jest lokalne vlasti. Borba i volonterski rad Vesne Ribarić imaju dva cilja: izravno pomoći potrebitima i potaknuti Grad Zagreb na otvaranje prenoćišta i hospicija.

Uz početak nove školske i katehetske godine te poruku koju je tom prigodom napisao predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić komentar o Vjeronauku i školskim novostima, uvođenju eksperimentalnoga predmeta i programa nastave piše glavni urednik Branimir Stanić. „Školski vjeronauk, zajedno sa župnom katehezom, čini jedinstven projekt crkvene evangelizacije mladih u hrvatskom društvu. Stoga se donekle, pogotovo u suvremenim okolnostima, može razumjeti da postoje oni koji to miniraju. No, hvala Bogu, nema razloga za strah”, piše među ostalim urednik Stanić.

„Roditelji svoju djecu nerijetko promatraju kao svojevrsne male projekte kojima nastoje upravljati… I onda, nažalost, kada umorno dijete pod teretom imperativa uspjeha padne ne ostvarivši zacrtane ciljeve, ono od propaloga projekta postaje (auto)destruktivni projektil”, tumači tek jednu od napasti suvremenoga roditeljstva u središnjem intervjuu dr. Šimo Šokčević, autor nedavno objavljene knjige „Odgoj duše”.

U razgovoru uz početak školske godine, izvanredni profesor đakovačkoga KBF-a se osim na odgojnu osamljenost roditelja osvrnuo i na presudnu ulogu „slobodnih umijeća” u obrazovanju. „Ona su važna ne samo zato što služe istinskoj svrsi slobode, nego i zato što čovjek preko njih upoznaje zapadnu tradiciju i stvarnost velikih i važnih istina te se upoznaje s načelima pomoću kojih prosuđuje i povezuje stvari u cjelinu. To kronično nedostaje današnjemu odgoju i obrazovanju”, zaključuje Šokčević.

Svakoga ljeta mjesto Kornić na otoku Krku posebno oživi uz blagdan svojega nebeskoga zaštitnika sv. Jakova, ali i za Antonju, blagdan sv. Antuna Padovanskoga, suzaštitnika župe. Iako je u brojkama malena, ta župa Krčke biskupije koju predstavlja ovotjedna reportaža živi normalnim životom, nije zapostavljen ni jedan segment pastorala. Da će župa i mjesto rasti jer je u blizini mora, a i zbog povezanosti s kopnom mostom, uvjereni su župljani, koji svjedoče da je u posljednje vrijeme Kornić poželjno odredište jer je završna postaja hodočasničkoga puta Camino Krk.

Ususret 300. zagrebačkom hodočašću na Mariju Bistricu novi broj donosi prilog iz povijesti zavjetnih hodočašća zagrebačkih vjernika te otkriva kako je Marija Bistrica prije četiri desetljeća uzdrmala partijske „dušobrižnike”. Uznemirio ih je logotip zavjetnoga hodočašća koji su 1981. u javnost „lansirali” trojica zagrebačkih svećenika.

„Mladi mladima” pišu o mentalnom zdravlju mladih i vjeri, dalmatinski geograf Marin Mićunović koji je oplemenio crkveno pjevanje u Ogulinu svjedoči kako duhovna glazba liječi dušu, a Marijanska pjesnikinja Ivana Dizdar, čije pjesme otkrivaju Marijin lik blizak suvremenomu čovjeku – Bogorodicu koja je „stuba do Isusa”, govori kako ju Marija uči kada treba biti tiha i ponizna, a kada zagrmjeti.