Duhovna obnova je započela u katedrali koncelebriranim misnim slavljem, koje je predvodio biskup Komarica. Na početku mise pozvao je sve nazočne da svojim zahvalnim i prosidbenim molitvama donesu na oltar – osim sebe osobno – također i sve povjerene im Kristove vjernike, članove svojih župnih zajednica. Posebno je zamolio da uključe u molitve i u misnu žrtvu „dičnog sina naše biskupije“ Vinka kardinala Puljića, koji ima zdravstvenih problema.

Nakon pročitanog evanđelja, biskup je svećenicima održao prigodni nagovor. Posvijestio im je njihovo nezasluženo izabranje, opunomoćenje i poslanje od strane Isusa Krista, Velikog i Vječnog svećenika „da u njegovo Ime, vjerodostojno obavljaju njegovo spasenjsko djelo, na ovom mjestu i u ovim okolnostima, gdje ih On želi imati“. Naglasio je kako im je „Isus zajamčio svoju danonoćnu, neposrednu nazočnost i pomoć“.

Osvrnuo se i na pročitane svetopisamske riječi iz poslanice Hebrejima o „jedinstvenom pozivu i poslanju Isusa Krista, kao ‘prototipa’ novozavjetnog svećenika“. Naglasio je nužnost hodanja Kristovim stopama za uspješnost svećenikova života u njegovoj službi, koja je nužno obilježena proslavljanjem Božjeg Imena i pomaganjem ljudima da postignu vječno spasenje.

Podsjetio ih je na koncilsko učenje o odnosu svećenika prema svome biskupu kao i prema braći svećenicima. Za ostvarivanje poželjnog ispravnog odnosa – i jednog i drugog – služi i trajna formacija svećenika, koja se u Banjolučkoj biskupiji godinama i desetljećima redovito prakticira i „koju treba sačuvati i poticati i ubuduće“, istaknuo je biskup.

Spomenuo je i aktualne „znakove vremena“ koje ne treba ignorirati nego ih mudro i razborito razmatrati, razlikovati i raščlanjivati. Potaknuo je svećenike na potrebu „nove evangelizacije naših suvremenika i sugrađana, što uključuje njihov misionarski, apostolski angažirani rad i velikodušno zauzimanje – prema vlastitim sposobnostima – u službi Bogu i Crkvi”. Naglasio je veliku važnost oslanjanja na poticaje Duha Svetoga, koji uvijek vodi i daje pouzdanje svim Kristovim svećenicima.

Pri kraju je biskup podsjetio sve da razmišljaju – poput apostola Pavla – na svršetak svoga zemaljskog života i djelovanja – kao Kristovih suradnika, te se prisjetio i svih preminulih biskupâ i svećenikâ, koji su „zajedno s nama – ili prije nas marno i plodno obrađivali Božju njivu na području naše biskupije, podnoseći bijelo, a ne rijetko i krvavo mučeništvo svoga svećeničkog zvanja i služenja“. Pozvao je na molitvu za sve njih, a i na obnovu pouzdanja u Isusa Spasitelja koji „za nas moli i trajno nas zagovara pred svojim nebeskim Ocem“.

Biskup Komarica je nagovor svećenicima završio posvetnom molitvom svećenikâ Bezgrješnom srcu Marijinu pape Benedikta XVI.

U molitvama na misi se molilo za sadašnje i buduće članove Banjolučke biskupije, za njihove duhovne pastire, za mir u svijetu, za žrtve ratova, za sve nevoljnike, patnike i pokojne članove biskupije.

Nakon kraće okrjepe u prostorijama Biskupskog ordinarijata, uslijedio je drugi dio duhovne obnove.

Najprije je mons. mr. Ivica Božinović, ekonom biskupije, ravnatelj KŠC-a „Ivan Merz“ u Banjoj Luci, župnik i upravitelj biskupijskog svetišta u Presnačama, te upravitelj još dviju župa, predstavio nazočnim biskupima i svećenicima pismo pape Franje svećenicima Rimske biskupije. To je pismo objavljeno 7. kolovoza o. g. Odmah, na početku je naglasio da „ovo pismo nadilazi jednu dijecezu, pa makar ona bila i Rimska, a nadilazi i kler u njoj inkardiniran. Zato zaslužuje da se na njega opširnije osvrnemo“.

U svome se izlaganju posebno osvrnu na tri vida Papinog pisma: na svećeničko bratstvo, na opasnost od „sumanutog aktivizma“ i na duhovnu svjetovnost, koja razara Crkvu. Pozvao je sve nazočne da pročitaju Papino pismo i da se pozabave porukama, koje ono nosi svim svećenicima, pa naravno, i svećenicima Banjolučke biskupije.

Nakon njega nazočnima se obratio pomoćni biskup Marko Semren iznoseći „neke naglaske sa XVI. redovite opće skupštine Biskupske sinode“, održane u Rimu od 4. do 29. listopada 2023. On je bio izabrani delegat BK BiH, ali, zbog njegove bolesti, na Sinodi je sudjelovao njegov izabrani zamjenik, biskup mostarsko-duvanjski Petar Palić.

Na Sinodi se raspravljalo na temu: „Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje, poslanje“. Biskup Semren je najprije istakao važnost procesa priprave za Sinodu, koji se odvijao kroz tri faze: biskupijsku, nacionalnu i kontinentalnu. Iznio je zatim podatke o broju i sastavu sudionika na Sinodi, te o načinu i metodi rada Skupštine Sinode.
Posebno je naglasio izrazito molitveno i duhovno ozračje koje je karakteriziralo rad sudionika Sinode.

Naveo je da je na kraju rada Skupštine Sinode upućeno – kao i kod ranijih sinodâ – „Pismo Božjem narodu“. Spomenuo je i „Sažeto izvješće“ od 40-ak stranica, objavljeno na kraju rada Skupštine Sinode i konačno zahvalu pape Franje svim sudionicima i njihovim pomagačima. „Iako je ova etapa održavanja Sinode došla do cilja, posao ne završava, nego će se sada nastaviti u mjesnim Crkvama, sve do nastavka ove iste Sinode, koji je zakazan za listopad iduće 2024. godine“, zaključio je biskup Semren, na kraju svoga informativnog izlaganja.

Nakon oba izlaganja uslijedila je kraća diskusija, vezana za obje iznesene teme s nekoliko kritičkih razmišljanja nazočnih svećenika.

Pri kraju se nazočnima obratio biskup Komarica, zahvalivši još jednom „Bogu i svim nazočnima“ za ovaj „plodni bratski susret“. Zahvalio je obojici predstavljača aktualne crkvene i svećeničke problematike na korisnim izlaganjima i informacijama za daljnje razmišljanje svakoga od nazočnih. Zahvalio je svim „nazočnim a i onim spriječenim svećenicima“ za njihov svakodnevni „svjedočki rad“ u biskupiji te im poželio blagoslovljenu novu liturgijsku, crkvenu godinu koja nastupa početkom Adventa.

Uslijedio je zajednički bratski objed i druženje u zgradi Ordinarijata, izvijestila je agencija TABB.

Foto: TABB / svećenička rekolekcija. Misa u banjolučkoj katedrali