Novi broj počinje promišljanjem urednice Kane, Maje Petranović, o vjeri, pozivu na „odgovornu vjeru“, razumijevanju i življenju kršćanske vjere u širem smislu te upućivanjem na Godinu molitve koju je nedavno proglasio papa Franjo, u vidu pripreme za Veliki jubilej 2025.

Na tom tematskom tragu ističe se i nekoliko drugih tekstova. Primjerice, fra Ivan Šarčević u rubrici Isusovi sretni ljudi piše pod naslovom Bez dužničkog ropstva o „oproštenju dugova onima koji su nas uvrijedili“, promišljajući o molitvi Očenaš i opraštanju kao najvišem izrazu ljubavi. Aldo Sinković piše također o molitvi, pod naslovom Molitva kao lijek za zagrijavanje mlake vjere i prijeko potrebna hrana duše, a Nikola Kuzmičić o vjeri promišlja i piše upravo pod naslovom – Promišljati.

Središnji tekst novoga broja Kane, koji se našao i na naslovnici, jest onaj vlč. Josipa Grbca iz njegove kolumne Pitanje sadašnjega trenutka, o Krizi europske i svjetske solidarnosti. „U ovoj godini, kada gotovo polovica svjetskog stanovništva u više od 70 zemalja izlazi na izbore, naivno bi bilo očekivati da će na političkom i gospodarskom planu sve ostati po starom“, ističe vlč. Grbac, upućujući na mogućnost jednog novog ustroja svjetske i europske politike. U kolumni piše i zašto je izići na izbore „sveta“ dužnost te zašto postoji opasnost da se pri glasovanju na izborima zaboravi na sve ratove i nedaće u svijetu.

Aktualnom temom u Kani bavi se i kolumna Stjepana Balobana koja tematizira Prakticiranje vjere u Hrvatskoj.

Kana u veljači donosi i nekoliko tekstova u sjećanje na istaknute pojedince iz društvenog i vjerskog života – vlč. dr. Adalberta Rebića (10. obljetnica smrti), vlč. Vjekoslava Bajsića (11. veljače 100. obljetnica rođenja), fra Bonaventure Dude i Jure Kaštelana, mons. Josipa Uhača (100. obljetnica rođenja). Obljetnicu (56.) obilježava i sama Kršćanska sadašnjost, osnovana 22. veljače 1968., o čemu je u Kani pisala Iva Knežević.

U novom broju čitatelja čekaju dva razgovora. Prvi je s poznatim hrvatskim meteorologom Zoranom Vakulom o njegovom nešto manje poznatom stvaralaštvu, meteorimama, meteoslikovnicama i dr. S njime je razgovarao Tomislav Kasić. Dotaknuli su se i pitanja globalnoga zatopljenja, povezanosti ekologije i crkvenoga nauka, umjetne inteligencije i drugih tema.

Drugi razgovor, je s izv. prof. dr. Ines Sabotič vodila Tihana Pšenko Miloš. U njemu se približava lik svetoga Martina, rad Kulturnoga centra sveti Martin – Hrvatska te pozicioniranje Hrvatske u kontekstu martinske materijalne i nematerijalne baštine na karti Europe. Povod razgovoru bila je nedavno objavljena knjiga Život svetoga Martina koju je u suizdanju s Hrvatskim katoličkim sveučilištem objavila Kršćanska sadašnjost.