S vladikom Stipićem suslužili su konkatedralni župnik i ravnatelj eparhijskog Caritasa o. Nenad Krajačić te brojni svećenici i tri đakona. Liturgijsko pjevanje na hrvatskom, crkvenoslavenskom i ukrajinskom, uz sudjelovanje svega puka,  predvodio je objedinjeni župni zbor: sva tri sastava Ćirilo-Metodova kora, pjevači s ukrajinske i večernje liturgije, pod ravnanjem Katarine Rončević i Darjane Blaće Šojat.

U propovijedi je vladika Stipić potaknuo prisutne da poput svete Braće nose Krista u svijet koji ga osobito danas treba „Sv. Ćiril i Metod su dva velikana koji su osobito važni za slavenske narode, pa tako i za nas Hrvate. Oni su bili vrhunski intelektualci i elita svoga vremena po obrazovanju i sposobnostima. Međutim, kada su osjetili Božji poziv da pronose Kristovo evanđelje, oni su sve ostavili i dali se na službu Bogu i ljudima. Donijeli su slavenskim narodima kulturu, pismenost i vjeru – kao najveća civilizacijska dostignuća vremena. Prije svoje misije su se zamonašili i napustili svjetsku slavu i vrevu kako bi se pripremili za tako veliku misiju. I onda su ljudi bili potrebni Krista i evanđelja kao i ljudi danas. Svako je vrijeme gladno pravde, mira, ljubavi, dobrote i otkupljenja”, istaknuo je.

„I oni su to donijeli Slavenima, našim precima. Među njihova najveća dostignuća je upravo to što su vjeru inkulturirali u slavenske narode. Oni je nisu nametali kao nešto strano i nametnuto, već su je pažljivo presađivali u postojeći mentalitet, razmišljanje i običaje naroda. Zasigurno ne bi bili uspjeli da nisu i sami bili živi i autentični svjedoci Kristovi jer upravo to osvaja ljudsko srce. Jedino kad smo istinski Kristovi svjedoci svojim djelima i životom, tada možemo mijenjati svijet i navješćivati Radosnu vijest drugima. A ljudi će to osjetiti”, rekao je vladika Stipić.

„Sveta Braća su važni za cijelu Crkvu. Oni su bili pravi grko-katolici jer su utemeljili jednu mjesnu Crkvu upravo onako kako Crkva kroz cijelu povijest zamišlja jednu grkokatoličku Crkvu: bili su u punom zajedništvu s papom u Rimu i od njega tražili blagoslov za svoj misionarski rad, ali su s druge strane bili pravi istočnjaci koji su svoju vjeru živjeli prema carigradskom odnosno bizantskom obredu i izričaju. I to je ono što smo danas ovdje. Mi smo u punom zajedništvu s papom i Rimskom apostolskom stolicom i živimo svoju kršćansku vjeru u punoj istočnoj, bizantskoj duhovnosti, liturgiji i tradiciji. I to je bio model crkvenosti svete Braće, a i nama danas”, naglasio je vladika, istaknuvši prisutne da budu ponosni i zahvalni što su baštinici takve velike i časne povijesti, kulture i crkvenosti.

Poslije liturgije u prostorijama Muzeja Grkokatoličkog sjemeništa Senad Palić predstavio je rad Caritasa Križevačke eparhije i udruge Dobro dobrim (DoDo) u 2023. godini. Ove dvije organizacije od prvoga dana ruske agresije na Ukrajinu pomažu Ukrajini i Ukrajincima u Hrvatskoj, a pomažu i područjima u Hrvatskoj pogođenim potresima 2020. godine. Proslava je nastavljena u dvorani Sjemeništa i dvorištu ručkom i druženjem, izvijestila je Križevačka eparhija.