„Najgori rizik je da svjetski rat u dijelovima koji proživljavamo uspori napredak kojem ste i sami svjedoci; rizik da vrlo skupo oružje oduzme kulturi sredstva potrebna za širenje; da sukobi sprječavaju studente u učenju i istraživanju, uništavajući škole, sveučilišta i obrazovne projekte. Rat uništava sve“, istaknuo je Sveti Otac.

Potaknuo je nazočne da se ne boje složenosti svijeta u kojem su svi pozvani raditi. „Neka ono što ste podijelili pomogne da u vašim knjižnicama rastu mudri ‘pisari’ koje je hvalio Gospodin Isus, koji znaju kako iz vlastitog blaga izvući novo i staro, za dobrobit svih.

Susrećući se s predstavnicima prestižnih knjižnica iz raznih zemalja, Papa je istaknuo da se mnoge kulturne ustanove, kao što se već događalo u prošlosti, nalaze bespomoćne pred nasiljem ratova i pljačke.

„Potrudimo se da se to više ne dogodi: na sukob civilizacija, ideološki kolonijalizam i brisanje sjećanja odgovorimo brigom za kulturu. Briga o kulturi… Bilo bi teško da se uz brojne barijere među državama dignu i virtualni zidovi. U tom pogledu vi knjižničari imate važnu ulogu, ne samo u obrani povijesne baštine, nego i u promicanju znanja. Potičem vas da nastavite raditi kako bi vaše institucije bile mjesta mira, oaze susreta i slobodnih razgovora“, rekao je.

Podsjećajući da su knjižnice „pozvane prenijeti baštinu prošlosti“ na načine koji su značajni za nove generacije, sve više „uronjene u tekuću kulturu“, Papa kao referentnu figuru navodi papu Pija XI. koji je promicao važnost knjižnica „u iznimno teškom povijesnom trenutku, između dva svjetska rata“.

„Dok je europska kultura degenerirala u suprotstavljene ideologije, Papa je Vatikanskoj knjižnici podario nove prostore; favorizirao je sustavnu katalogizaciju; otvorio praktičnu školu za knjižničare. Pod njegovom zaštitom, Knjižnica je postala sigurno mjesto za mnoge učenjake, čak i one progonjene od totalitarnih režima, kojima se Papa uvijek čvrsto protivio. Pio XI. navodi nas na razmišljanje o snalažljivosti, hrabrosti i konkretnosti djela koje je izvršio. Danas smo, naime, suočeni s jednako odlučnim kulturnim i društvenim izazovima“, naglasio je papa Franjo.

Podsjetio je da je mons. Angela Vincenza Zanija na početku njegove službe arhivista i knjižničara Svete Rimske Crkve zamolio da „otvori“ Apostolsku knjižnicu. A kako bi podupro nastojanje da knjižnice postanu mjesta mira i susreta, Papa se posebno osvrnuo na četiri kriterija predložena u Apostolskoj pobudnici „Evangelii gaudium“.

Prvi predviđa da je vrijeme superiornije od prostora. Neizmjerne naslage znanja mogu postati „mjesta gdje se daje vrijeme za razmišljanje, otvarajući se duhovnoj i transcendentnoj dimenziji“. Na taj se način „mogu promicati dugoročne studije, bez opsjednutosti trenutnim rezultatima, pogodujući rastu novog humanizma u tišini i meditaciji“.

Drugi kriterij zahtijeva da jedinstvo prevlada nad sukobom. Knjižnice moraju biti otvorene „za sva područja znanja, pokazujući zajedništvo namjera između različitih perspektiva“. Treći kriterij pretpostavlja da je stvarnost važnija od ideje. „Postoji primat stvarnosti koji promišljanje uvijek mora poštovati ako želi iskreno tražiti istinu“, istaknuo je Sveti Otac.

Četvrti kriterij zahtijeva da cjelina bude superiornija od dijela. „Pozvani smo uskladiti napetosti između lokalnog i globalnog, prisjećajući se da nitko nije izoliran pojedinac, nego je svatko osoba koja živi od veza i društvenih mreža, u kojima treba sudjelovati s odgovornošću“, zaključio je papa Franjo, a prenosi Vatican News.