U emisiji su gostovali tajnica Hrvatske redovničke konferencije s. Krista Mijatović, biskupijski pustinjak Gospićko-senjske biskupije brat Marinko Klaić i odgojitelj u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu vlč. Toni Potrebić.

Biskup Gospićko senjske biskupije Marko Medo pokrenuo je molitvenu inicijativu za duhovna zvanja, koja se ostvaruje kroz Whatsapp grupu, a koja će se potom nastaviti i u jubilarnoj godini biskupije. Sama grupa, objasnio je brat Klaić, ima intenciju da senzibilizira ljude da je svećenicima i duhovnim zvanjima potrebna molitvena podrška.

„Velika je potreba za duhovnim zvanjima. Često se ovo uzima zdravo za gotovo odnosno kao da se podrazumijeva da nama pripada župnik, dobar svećenik, da imamo pravo na ispovijed i na sakramente. U svemu tome nedostaje konkretne molitve. Kroz ovu grupu svaki dan serviramo duhovnu misao, neki kratki primjer Ivana Marija Vianneya ili nešto iz Papinog pisma o svećenicima, bogoslovima i zvanjima i onda dajemo jednu kratku konkretnu molitvu za zvanja“, rekao je brat Klaić te istaknuo da se ljudi rado odazivaju.

O plodovima koje donosi pustinjski način života, brat Klaić objasnio je da još uvijek uči biti pustinjak. „Netko je rekao da nas nije puno i da nemamo puno ‘staža’. Možda je ovo tek 7, 8 ili 10 godina iskustva kod nas u Hrvatskoj. Ovaj način života je specifičan kontemplativni poziv gdje nemamo pastoralnog usmjerenja. Ne radimo direktno s ljudima i ne vidimo plodove svoje službe, ali tu smo da molimo. I često se rezultati naše molitve ne vide odmah, niti znamo kome je molitva usmjerena, no pozvani smo na to. Molitva je za nas jedino sredstvo i poziv“, rekao je.

Tajnica Hrvatske redovničke konferencije s. Mijatović rekla je da „u apostolskim ženskim redovničkim zajednicama danas djeluje oko 2200 redovnica, dok se broj onih u klauzurnim samostanima kreće između 190 i 200. U muškim zajednicama prisutno je oko 800 redovnika aktivnih redova, dok monaške zajednice broje dvadesetak redovnika“.

„Smanjuje se broj redovnika i redovnica, ali usprkos tome, ne bih to nazvala krizom duhovnog poziva jer smatram da Bog i danas zove mlade da ga nasljeduju, da nasljeduju Isusa u redovničkim zajednicama. Mi nekada u crkvenim krugovima običavamo naglasak stavljati na nekakve sociološke datosti kao što su niska stopa nataliteta, sve manje djece u obiteljima, veliko iseljavanje iz Hrvatske, ali trebali bi uzeti u obzir i možda nešto na što bi mi mogli utjecati, a to je pitanje naše autentičnosti unutar redovničkih zajednica i kako je živimo“, objasnila je s. Mijatović.

Kada su u pitanju izazovi s kojima se susreću redovničke zajednice, s. Mijatović ističe važnost temeljitog procesa razlučivanja. Također, primjećuje svojevrsnu razliku između ženskih i muških redovničkih zajednica. „Čini mi se da ženski samostani primjenjuju malo strože kriterije. Nije baš tako lako, ne prima se bilo tko tko se javi. Mislim da se u muškim zajednicama naglasak stavlja dati priliku svim mladićima i onda pustiti kroz određeno vrijeme te promatrati osobu i vidjeti je li to to. Dok se u ženskim zajednicama vrši selekcija i prije samog ulaska u samostan, pa su onda i izlasci u manjem broju, nego u muškim zajednicama“, rekla je s. Mijatović.

Vlč. Potrebić istaknuo je kako svećenički poziv nije samo profesija, već duhovni poziv i zvanje. Pri ulasku u zajednicu traže se neke osnove duhovnog života i iskustvo kršćanskog života.

„Prva stvar koju tražimo kandidate je da budu bogotražitelji odnosno da traže Boga, da imaju iskustvo Boga koji ljubi i koji ih poziva, pa zatim da su i oni osjetili želju i čežnju u svome srcu da žele takvome Bogu služiti kao svećenici. Za ulazak u bogosloviju važne su i ljudske vrline koje bi trebale resiti svakoga čovjeka, a tu posebno ulaze sposobnost uspostavljanja međuljudskih odnosa, iskustvo prijateljstva, iskustvo posvećenosti nekome ili nečemu kroz određeno vrijeme“, pojasnio je vlč. Potrebić.

Istaknuo je da je vrlo važna i intelektualna dimenzija već i kod primanja u bogosloviju te da bi kandidat trebao pokazivati osnovne čežnje za studijem i za produbljivanjem vjere kroz studij filozofije i teologije. „Bitna je i crkvena dimenzija te da kandidat bude prepoznat od strane crkvene zajednice. Ako ništa drugo, barem da ga župnik prepozna kao mogućeg budućeg svećenika“, zaključio je.

Cijelu emisiju možete poslušati na YouTube kanalu Hrvatske katoličke mreže.