Govoreći o odnosu prema migrantima i muslimanima, Grünwidl je rekao da ozbiljno shvaća zabrinutosti ljudi koji imaju konkretna negativna iskustva, ali je upozorio na poticanje straha i „proizvedenu ogorčenost“ ondje gdje takva iskustva ne postoje. Takav pristup, istaknuo je, vodi prema društvenoj fragmentaciji.

Imenovani nadbiskup naglasio je da za slabljenje kršćanstva u Europi nisu odgovorni muslimani. „Sve je manje krštenja i sve je manje roditelja koji djecu odgajaju u vjeri. To je naša odgovornost“, rekao je, pozvavši kršćane da svjesno žive i svjedoče svoje vrijednosti.

Osvrćući se na migracijsku politiku, mons. Grünwidl je istaknuo da se migracije ne mogu rješavati isključivo zakonima, zabranama ili političkim sloganima. Iako mnogi migranti uspješno sudjeluju u društvenom životu, postoje i problemi koje nije moguće zanemariti, no rješenja su moguća jedino kroz susret, dijalog i obrazovanje, osobito u školskom sustavu.

Kritički se osvrnuo i na zabrane, poput zabrane nošenja marame za djevojčice mlađe od 14 godina, rekavši da ni prisila ni zabrana ne pridonose integraciji. Naglasio je važnost poštovanja slobode vjere i roditeljskih prava te kulture međusobnog uvažavanja.

Govoreći o ulozi vjere u javnom prostoru, mons. Grünwidl je naglasio da religija nije samo privatna stvar, nego oblikuje vrijednosti, kulturu i društveni život. Zauzeo se za prisutnost križa u javnosti kao znaka kršćanske vjere koji nikoga ne prisiljava, ali svjedoči identitet.

Upozorio je i na opasnost političke zlouporabe vjerskih pojmova i simbola, istaknuvši da kršćanstvo ne smije služiti produbljivanju podjela, nego promicanju ljubavi, solidarnosti i zajedništva.

Na kraju je rekao da se Crkva, unatoč unutarnjim napetostima i društvenim izazovima, ne smije promatrati samo kroz probleme. Uoči svoje biskupske posvete, zakazane za 24. siječnja u bečkoj katedrali sv. Stjepana, izrazio je spremnost preuzeti novu službu uz svijest o odgovornosti i povjerenju koje mu je povjereno.