Teološko-pastoralni tjedan održava se u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 20. do 22. siječnja u dvorani „Vijenac“.

Pozdravni govor uputio je Veliki kancelar KBF-a i zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. „Suvremeni čovjek, izložen ubrzanom tehnološkom razvoju i pluralizmu svjetonazora te obilježen dubokim egzistencijalnim nemirom, ne prestaje postavljati pitanja o smislu, slobodi, patnji i smrti. U tome kontekstu Crkva ne može niti smije nuditi tek jednu od mnogih životnih opcija, nego je pozvana svjedočiti ono što joj je povjereno kao radosna vijest: da je, naime, Bog u Isusu Kristu dao konačan i spasonosan odgovor na ljudsku čežnju za puninom života“, rekao je nadbiskup Kutleša.

Nadbiskup Kutleša istaknuo je da u „vremenu u kojemu se pojam spasenja često relativizira, psihologizira ili svodi na čisto imanentne kategorije osobnoga uspjeha i dobrobiti, Crkva ima odgovornost jasno i ponizno ispovjediti svoju vjeru. Drugi vatikanski sabor to čini bez oklijevanja kada u dogmatskoj konstituciji ‘Lumen gentium’ uči da je Krist ‘jedini posrednik i put spasenja’ (LG, 14,1) te da je Crkva, kao njegovo Tijelo, ‘u Kristu na neki način sakrament odnosno znak i sredstvo najprisnijega sjedinjenja s Bogom i jedinstva cijeloga ljudskog roda’ (LG, 1,1). Ovdje se ne radi o trijumfalizmu, nego o dubokoj svijesti odgovornosti: ono što je darovano Crkvi, darovano je radi spasenja svijeta“, zaključio je.

„Upravo u tom svjetlu valja razumjeti i deklaraciju Kongregacije za nauk vjere ‘Dominus Iesus’ (2000.), koja je nastala u kontekstu snažnoga religijskog pluralizma i teoloških nejasnoća. Taj dokument, pozivajući se na Sveto pismo i Predaju, odlučno potvrđuje: ‘Mora se dakle čvrsto vjerovati kao istinu katoličke vjere da je sveopća volja za spasenjem Jednog i Trojedinog Boga ponuđena i izvršena jednom zauvijek u otajstvu utjelovljenja, smrti i uskrsnuća Sina Božjega’ (Dominus Iesus, 14). Isus Krist nije jedan spasitelj među mnogima, nego jedini i univerzalni Spasitelj cijeloga čovječanstva“, naglasio je mons. Kutleša.

Zagrebački nadbiskup naglasio je kako je ta tvrdnja, koja je često pogrešno shvaćena kao isključivost ili netolerancija, zapravo izraz najveće nade. „Ako je spasenje dar Božje milosti, a ne plod ljudske konstrukcije ili religijskog genija, tada ono nije zatvoreno, nego ponuđeno svima. Sabor u Nostra aetate priznaje da u drugim religijama postoje ‘zrake one Istine koja prosvjetljuje sve ljude’ (NA 2), ali istodobno ne relativizira Kristovu jedinstvenost. Naprotiv, upravo Krist, Raspeti i Uskrsli, ostaje mjerilo i ispunjenje svakoga istinskog traženja Boga. Papa Lav XIV. u svom govoru povodom 60. obljetnice ‘Nostra aetate (28. listopada 2025.) podsjeća na ovu točku kao četvrtu važnu pouku dokumenta“, rekao je

„Tema ovoga Teološko-pastoralnog tjedna stoga je iznimno aktualna. Suvremeni čovjek stoji pred mnogim ‘ponudama spasenja’: tehničkim napretkom bez etičkog uporišta, individualizmom bez zajedništva, duhovnostima bez utjelovljenja i milosti. Papa Benedikt XVI. upozoravao je na opasnost samootkupljenja, u kojemu čovjek pokušava sam sebi biti spasitelj, zaboravljajući da je spasenje uvijek dar, a ne proizvod (usp. Spe salvi, 16-27). Slično je i papa Franjo govorio o suvremenim oblicima neopelagijanizma i neognosticizma, koji izobličuju kršćansko shvaćanje spasenja“, istaknuo je zagrebački nadbiskup.

„U tome kontekstu, znanstveni i pastoralni doprinosi koji će se tijekom ovih dana izlagati nisu tek akademske vježbe, nego služenje Crkvi i njezinu poslanju. Teologija ovdje pokazuje svoju pravu narav. Ona je razumsko promišljanje vjere koje želi pomoći Crkvi da vjernije i razumljivije naviješta Krista suvremenome čovjeku“, ustvrdio je nadbiskup Kutleša.

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua u govoru je naglasio da žive u vremenu zapanjujućeg ubrzanja života i snažnih proturječja. „Današnji muškarci i žene, uronjeni u neprekidan tok podražaja i informacija, ipak u srcu čuvaju temeljna pitanja svih vremena: o smislu života, o smjeru hoda, o mogućnosti spasenja koje nije iluzorno ili prolazno“, rekao je.

„U svijetu koji je sve više rascjepkan i polariziran, nije li možda Krist, Pomiritelj, onaj kojega tražimo? Nije li On i nadalje naš pravi mir, on koji od dvoga učini jedno (Ef 2,14)? Pred stalnom prijetnjom ratova i izbijanjem novih sukoba koji bi mogli dovesti do uništenja planeta, ne bi li aktualnija nego ikad trebala biti poruka Crkve koja naviješta Onoga koji ponovno povezuje, koji ujedinjuje, koji gradi zajedništvo?“, poručio je mons. Lingua.

Nuncij je naglasio da originalnost i privlačnost kršćanske ponude uvijek jesu i ostaju isti. „Ona nije samo rješenje naših problema različite naravi: ona je susret s Osobom Isusa Krista, koji za sebe kaže: Ja sam put, istina i život (Iv 14,6). On je konačna Božja ponuda čovjeku, on je Onaj koji je došao potražiti i spasiti izgubljeno! (Lk 19,10)“, istaknuo je.

Okupljenima se uime rektora zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. sc. Stjepana Lakušića obratio i prorektor prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić koji je istaknuo da „tema ovogodišnjeg teološkog-pastoralnog tjedna ‘Suvremeni čovjek pred ponudom spasenja’ ne pripada samo jednoj znanstvenoj disciplini, nego otvara prostor susreta, međusobnog nadopunjavanja, filozofije, biblijske teologije, patristike, fundamentalne i dogmatske teologije, pastoralne i duhovne teologije, ali i ekumenske teologije, sociologije te jezičnih znanosti“. Nadodao je da takva širina traži otvorenost, metodološku odgovornost i prostor za kritičko promišljanje.

Sudionici 66. TPT-a uputili su brzojav papi Lavu XIV., koji je pročitao dr. sc. Milan Dančuo u kojem stoji da žele posvjedočiti da „kršćansko spasenje nije plod ljudske samodostatnosti, nego besplatni dar Božje ljubavi, objavljen i darovan u Kristu koji preobražava čovjeka u njegovoj nutrini te se nužno očituje u odnosima, društvu i odgovornosti za stvoreni svijet“.

Teološko-pastoralni tjedan otvorio je dekan KBF-a u Zagrebu prof. dr. Mario Cifrak. „Crkva je prostor koji Krist nudi u povijesti gdje ga možemo susresti, jer joj je on povjerio svoju riječ, krst po kojem postajemo djeca Božja, svoje Tijelo i svoju Krv, milost opraštanja grijeha, osobito u sakramentu pomirenja, iskustvo zajedništva koje je odraz otajstva samog Presvetog Trojstva, snagu Duha Svetoga koji rađa ljubav prema svima“, rekao je.

„Moramo stoga stvoriti gostoljubive zajednice u kojima će svi marginalizirani naći svoj dom, konkretna iskustva zajedništva koja će neodoljivom snagom ljubavi – ‘Vidi kako se ljube!’ (Tertulijan, Apologija, 39, 7) – privući razočarani pogled suvremenog čovječanstva. Jasno je onda da ljepota vjere mora posebno blistati u bogoslužnim činima, a nadasve u nedjeljnoj euharistiji. Upravo se u liturgijskim slavljima Crkva, naime, pokazuje kao Božje djelo i otkriva, u riječima i gestama, značenje evanđelja“, istaknuo je u obraćanju dr. Cifrak.

Nakon uvodnog dijela uslijedilo je predavanje prof. dr. sc. Antona Tamaruta „Suvremeni čovjek pred ponudom spasenja“.

Na otvorenju je nastupio zbor Instituta za crkvenu glazbu KBF-a u Zagrebu pod ravnanjem prof. Danijele Župančić uz glazbenu pratnju doc. art. Milana Hibšera.

Teološko-pastoralni tjedan održavat će se tijekom tri dana, a program je dostupan na poveznici.