Misu su koncelebrirali novozaređeni zagrebački pomoćni biskupi Marko Kovač i Vlado Razum, dekan Jastrebarskog dekanata i župnik Župe Presvetoga Trojstva u Krašiću preč. Ivan Vučak te ostali svećenici.

Na početku misnoga slavlja preč. Vučak uputio je riječi pozdrava i zahvale zagrebačkom nadbiskupu te je zahvalio novozaređenim biskupima mons. Kovaču i mons. Razumu na dolasku. „Dragi biskupi Vlado i Marko ova mala župna zajednica u Krašiću obećava da će svakodnevno moliti za vas i vaše povjerene službe“, poručio je preč. Vučak.

Nadbiskup Kutleša u homiliji je rekao da „na početku devetnice blaženome Alojziju Stepincu Crkva ne poziva na promatranje jednoga povijesnog lika, još manje na zaustavljanje na izvanjskim okolnostima njegova života. Poziva nas na preispitivanje vlastitoga duhovnog stava pred Bogom u svjetlu Evanđelja. Blaženi Alojzije ne stoji pred nama kao nedostižni ideal, nego kao zrcalo u kojemu Crkva ispituje vlastitu vjernost Kristu u svakom vremenu.“

Osvrnuvši se na Isusovo blaženstvo „Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko“ (Mt 5,3), mons. Kutleša rekao je kako je ono „temelj i ključ svih ostalih jer bez njega nema ni pravoga shvaćanja kršćanskoga života, ni ispravnog razumijevanja Alojzijeva svjedočanstva.“

Govoreći o siromaštvu duhom bl. Alojzija Stepinca mons. Kutleša rekao je da je „nadbiskup Stepinac živio u vremenu u kojemu su se od Crkve očekivali kompromisi, prilagodbe i šutnja radi vlastite sigurnosti. Upravo se tu očituje dubina njegova blaženstva. Nije bio siromašan duhom zato što nije imao izbora, nego zato što je slobodno izabrao ne uzdati se u moć, zaštitu i nagodbe, nego jedino u Boga.“

Dodao je da „njegove riječi ‘moja je savjest mirna’, jer se uzda u Gospodina, zvuče kao živa parafraza prvoga blaženstva.“ „Isus ne kaže da će siromašnima duhom kraljevstvo biti dano, nego da ono njima već pripada. Noseći svoj križ, blaženi Alojzije je već živio slobodu koju svijet nije mogao razumjeti niti mu je oduzeti“, pojasnio je.

Mons. Kutleša na kraju se homilije dotakao siromaštva duhom u današnjem svijetu te rekao da „Kraljevstvo Božje ne raste ondje gdje se sve ima pod kontrolom, nego ondje gdje se srce usuđuje biti slobodno pred Bogom. Na istoj liniji evanđeoske istine stoji i blaženi Alojzije. U najtežim povijesnim okolnostima mogao je izabrati put prilagodbe, šutnje ili kompromisa koji bi mu osigurali mirniji život i očuvanje vanjskih struktura, ali i vlastitog zdravlja. No on bira drukčije: vjernost, a ne kalkulaciju; istinu, a ne sigurnost; savjest, a ne zaštitu moći. Time pokazuje da Crkva ne gubi kada izgubi izvanjske oslonce, nego onda kada izgubi nutarnju slobodu pred Bogom. Crkva ne postaje plodna kada je jaka po mjerilima svijeta, nego kada je vjerno uronjena u Kristovu logiku križa“, pojasnio je.

„Kristova logika križa suprotna je logici samoodržanja. Ona ne pita kako sačuvati sebe, nego kako ostati vjeran. Zato Crkva može izgubiti moć i sigurnost, ali ako sačuva slobodu, vjerodostojnost i autoritet Evanđelja, ne gubi ništa“, istaknuo je nadbiskup Kutleša te zaključio: „Hod putem blaženstva siromašnih duhom hod je putem povjerenja, čak i onda kada ne vidimo plodove. To je hod putem istine, čak i onda kada ona traži visoku cijenu; hod je putem vjernosti, čak i onda kada ona ne donosi priznanje. To je put na kojem Crkva možda postaje manja po ljudskim mjerilima, ali čišća u svome poslanju; ranjivija izvana, ali snažnija iznutra. Život blaženoga Alojzija, poput Isusova, razotkriva zabludu moći. Njegova je poruka poziv Crkvi da ne zaboravi tko ju spašava – ne čovjek, nego Bog.“

Liturgijsko pjevanje na misnom slavlju predvodio je župni zbor „Josip Vraneković“.

Devetnica u čast bl. Alojzija Stepinca traje do 9. veljače, a na sam blagdan Stepinčeva, 10. veljače, svečano euharistijsko slavlje u Krašiću predvodit će požeški biskup emeritus Antun Škvorčević. Misna slavlja devetnice iz Krašića uživo se mogu pratiti na Radio Mariji, a slavlje Stepinčeva i na Laudato TV-u.

FOTO: Otvorenje devetnice bl. Stepincu u Krašiću