Nakon gotovo 35 godina, ekshumirani i identificirani posmrtni ostatci Pavla i Ivana konačno će počivati u miru, dok će treća identificirana žrtva, Josip Šoštarić, biti pokopana u ponedjeljak, 9. ožujka.

Novo Selo Glinsko i danas nosi teške rane Domovinskog rata. U jednom od najtežih zločina koje su ondje počinili pobunjeni Srbi i pripadnici JNA ubijena su 34 mještana. Nakon dosadašnjih identifikacija i pokopa, u tom se mjestu još uvijek traga za 24 osobe, dok se na području grada Gline, prema dostupnim podacima, i dalje traga za 103 osobe nestale u Domovinskom ratu.

U koncelebraciji je bio domaći župnik Saša Jozić, koji je na početku izrazio iskrenu kršćansku sućut obitelji pokojnikâ, a koji je prije mise na mjesnom groblju predvodio i sprovodne obrede.

U homiliji biskup Košić istaknuo je kako se Crkva na ovom mjestu okuplja da bi se s poštovanjem i molitvom spomenula ubijene braće i sestara, žrtava strašnoga srpskog zločina, podsjetivši da kršćanska vjera uči kako zemaljski život nije kraj, nego put prema vječnosti. Ipak, naglasio je da čovjeka duboko pogađaju nepravda i surovo ubojstvo nedužnih.

Podsjetio je kako su među žrtvama iz jeseni 1991. godine bili i nevini civili te djeca, upozorivši da su takvi zločini počinjeni iz osvete i mržnje, što ih čini još težima i bolnijima. Biskup Košić je rekao i kako mnogi za te zločine nikada nisu odgovarali, a istodobno postoje i oni koji bi htjeli da se o tim stradanjima šuti, da ih se ne spominje i prepusti zaboravu. Upravo zato, poručio je biskup, vjernici imaju dužnost pamtiti, moliti i svjedočiti istinu o onome što se dogodilo.

Posebno je naglasio da se bez istine ne može graditi ni mir. Istina o stradanju nedužnih, rekao je, ne smije biti žrtvovana niti zanijekana jer je jedino priznavanje onoga što se doista dogodilo temelj svakoga budućeg ozdravljenja društva i odnosa među ljudima. Biskup je pritom istaknuo i kako kršćanski odgovor na zločin nije osveta ni mržnja. Vjernici su, rekao je, pozvani biti nositelji oproštenja, mira i pomirenja, ali to ne znači odricanje od pravde ni od prava na obranu dostojanstva i slobode vlastitoga naroda. Naglasio je i kako hrvatski narod ima pravo na život u slobodi i na svojoj zemlji te da se ne smije pristati na ravnodušnost ni na poruke da prošlost treba jednostavno zaboraviti. Zato je upozorio i na odgovornost, za brojne zločine, tadašnjeg vodstva Srpske pravoslavne crkve kao i srpskih političara koji nisu željeli mir, već su rasplamsavali mržnju.

Povezujući spomen na žrtve s pročitanim Evanđeljem, biskup je podsjetio na Kristove riječi o zrnu koje mora pasti u zemlju da bi donijelo rod, istaknuvši kako i ljudska smrt, promatrana u svjetlu vjere, vodi prema punini života u Bogu. U tom je smislu žrtvu nedužnih povezao s korizmenim vremenom, u kojem Crkva promatra Kristovu muku, križ i smrt, ali uvijek u nadi uskrsnuća.

Na kraju je pozvao okupljene na molitvu za Božju pomoć u vremenima novih kušnji i ratova, istaknuvši kako je i danas važno zauzimati se za ljudska prava, za dostojanstvo svakoga naroda i za pravednost.