Predavanjem je obilježen završetak višegodišnje pomoći koju je Križevačka eparhija pružala koptskoj zajednici u Zagrebu, ustupajući im svoje crkve u Jastrebarskom i Zagrebu za bogoslužja. Odnedavno je, podrškom Zagrebačke nadbiskupije, koptska zajednica dobila na korištenje crkvu sv. Antuna Padovanskoj na Šalati pri Međubiskupijskom sjemeništu. Na predavanju je sudjelovao križevački vladika Milan Stipić s upravom i bogoslovima Grkokatoličkog sjemeništa, voditelji i polaznici Studija istočne kršćanske duhovnosti te zainteresirani vjernici.

O. Riad je prikazao povijest Koptske Crkve koja, kako je rekao, seže do drevne kršćanske Aleksandrije i utemeljitelja sv. Marka evanđelista. Kopti su po etničkom podrijetlu stari Egipćani iz vremena faraonskih dinastija, koji su vrlo rano prešli na kršćanstvo, osobito zbog misionarskog djelovanja aleksandrijske Crkve i njezine teološke škole, ali i velikih monaških zajednica duž rijeke Nil gdje se rodilo kršćansko monaštvo.

Pojasnio je da od 7. stoljeća Egipat osvajaju Arapi te islam postaje dominantna vjera Egipta. Arapi su domaće kršćansko stanovništvo zvali „egiptos“ od čega je preko skraćenice „gipt“ nastala riječ „kopt“. Veliki duhovni oci monaštva, kao što su sv. Antun Veliki pustinjak, sv. Makarije Veliki i sv. Pahomije i njihovi nasljednici, utjecali su na Koptsku Crkvu i njezinu duhovnost koja je i danas obilježena monaškom prisutnošću. Često proganjani tijekom povijesti, Kopti su nalazili duhovne oaze u brojnim samostanima i upili monašku duhovnost, o čemu svjedoči i podatak da Kopti poste 200 dana u godini. I danas vjernici Koptske Crkve redovito mole Časoslov kao svoju svagdanju molitvu te mnogi znaju psalme napamet, poručio je o. Riad.

Dodao je da se poslije Kalcedonskog sabora 451., zbog kristoloških nesuglasica, koptska Crkva, zajedno sa sirskom, armenskom i etiopskom Crkvom, odijelila od opće rimske i bizantske Crkve pa se te Crkve danas nazivaju „staroistočne“, „orijentalne“ ili „predkalcedonske“ Crkve. Patrijarh Koptske Crkve nosi naziv „patrijarh i papa aleksandrijski“. U povijesti je bilo mnogo mučenika, ali i karizmatičnih patrijarha koji su podržavali kršćansku vjeru ove Crkve, poručio je predavač.

Danas Kopta ima između 15 i 20 milijuna, od čega jedan dio već živi na svim kontinentima svijeta, a Crkva ima oko 140 metropolija i biskupija. U samom Egiptu Kopti čine oko 15 % stanovništva. Koptska je Crkva otvorena i aktivna u ekumenskom dijalogu i suradnji sa svim kršćanskim Crkvama. U Hrvatskoj raste broj Kopta i za njih se već organizira bogoslužje u više hrvatskih gradova. O. Riad je najavio i dolazak koptskog patrijarha Tawadrosa u Hrvatsku u svibnju.

Na kraju predavanja bilo je moguće postaviti pitanja o duhovnosti i liturgijskom životu Koptske Crkve, a vladika Milan Stipić je zahvalio o. Riadu na predavanju i istaknuo kako je bilo „zadivljujuće i poticajno za naše vjernike vidjeti i do 200 koptskih mladića okupljenih nedjeljom na liturgiji u  Grkokatoličkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda“. O. Riad je zahvalio vladiki Stipiću i Križevačkoj eparhiji na gostoprimstvu, pomoći i ukazanoj bratskoj ljubavi te je na kraju svima podijelio male ikone na dar, izvijestio je Ured za medije Križevačke eparhije.