Otvorenje izložbe održano je u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kulturno-umjetničkog projekta „Strossmayerovim putem“ i Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije. Na početku otvaranja obratio se predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije dr. vlč. Vlado Mikšić, koji je pozdravio okupljene akademike, veleposlanike i članove akademske zajednice. Predstavio je nastanak izložbe koja je već bila prezentirana u Splitu, Đakovu i još nekoliko gradova. Podsjetio je da su inicijatori izložbe bili Milan Bešlić i Tomislav Buntak.

Istaknuo je da je Ured za kulturna dobra prije zagrebačkog potresa i pandemije koronavirusa često organizirao razne izložbe sakralnog karaktera pa se tako obnavlja već započeta praksa. Ovom izložbom, dodao je, želi se intenzivnije povezati Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti i svijet umjetnika sa Zagrebačkom nadbiskupijom. Uvodnu riječ zaključio je pjesmom Josipa Pupačića „Moj križ svejedno gori“.

Pozdravnu riječ uputio je i glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Dario Vretenar, koji je govorio o biskupu Josipu Jurju Strossmayeru i njegovoj važnosti za Akademiju te o skorom otvaranju obnovljene palače Akademije. Značenje izložbe u okviru kulturno-umjetničkog projekta „Strossmayerovim putem“ iznio je dr. mons. Vladimir Dugalić. Istaknuo je da umjetnost prema Strossmayerovu mišljenju nije sporedna djelatnost, nego temeljno sredstvo duhovnog, kulturnog i nacionalnog oblikovanja naroda. Pojasnio je da je u svjetlu te misli pokrenut projekt „Strossmayerovim putem“ kojim se želi naznačiti kako zamisao biskupa Strossmayera o veličini i značenju sakralne umjetnosti za hrvatski narod, živi i danas. Projekt je 2022. pokrenut na inicijativu Milana Bešlića, autora i voditelja projekta.

Nakon što je pobrojao dosadašnje izložbe toga projekta, mons. Dugalić je opisao izložbu, istaknuvši da su „raspela su najbolja kritika današnjega vremena koji gubi smisao za žrtvu, sebedarje, bijeg od svakog osjećaja boli i suočavanja s vlastitom krhkošću i smrtnošću“. Okupljenima se obratio i autor izložbe Milan Bešlić, koji je govorio o antropološkom značenju sakralne umjetnosti i cilju kulturno-umjetničkog projekta „Strossmayerovim putem“ i to osobito u afirmaciji mladih umjetnika koji trebaju naći svoje mjesto u sakralnoj umjetnosti.

Riječ zahvale uputio je i akademik Kažimir Hraste. „Raspela koja gledamo, tijelo na križu može se promatrati na razne načine, ali nikako ne može biti nešto obično. To nisu samo riječi jednog umjetnika, već i teološki opis ove izložbe“, istaknuo je Hraste. Izložbu je otvorio pomoćni zagrebački biskup Vlado Razum, koji je osvrnuo na teološko značenja raspela akademika Hrastea te o potrebi njegovanja sakralne umjetnosti. Komorni zbor bogoslova zaključio je otvaranje izložbe.

Izložbu se do 31. ožujka može razgledati u predvorju Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta radnim danom od 9 do 19 sati i subotom od 9 do 14 sati. Također, potporom Nadbiskupskoga duhovnog stola izdan prigodni katalog koji na 38 stranica daje pregled izložbe, koja već ima pripremljene nove lokacije, objavljeno je na mrežnoj stranici Zagrebačke nadbiskupije.