Umjesto procesije predviđen je molitveni susret za grad, koji će se održati na mjestu koje će naknadno biti određeno. U priopćenju je kardinal pojasnio da je misa posvete ulja na Veliki četvrtak, koja se redovito slavi u Bazilici Svetoga groba, odgođena za kasniji datum, čim to okolnosti dopuste, i po mogućnosti unutar uskrsnoga vremena.

„Ograničenja nametnuta sukobom i događaji posljednjih dana ne daju razloga za očekivanje skoroga poboljšanja“, istaknuo je kardinal Pizzaballa, dodavši kako se u suradnji s nadležnim vlastima i drugim kršćanskim Crkvama razmatraju načini kako dostojno proslaviti središnje otajstvo kršćanske vjere.

Zbog nestabilne sigurnosne situacije Patrijarhat će, kako je naveo, organizirati liturgijska slavlja iz dana u dan, a već je sada jasno da uobičajena javna slavlja otvorena svima neće biti moguća.

Unatoč ograničenjima, crkve Patrijarhata ostaju otvorene, a župnici i svećenici nastojat će potaknuti vjernike na molitvu i sudjelovanje u uskrsnim slavljima u danim okolnostima.

Kardinal Pizzaballa istaknuo je kako vjernici ove godine nisu mogli u punini proživjeti korizmeni hod u Jeruzalemu, osobito svečana slavlja u Bazilici Svetoga groba i na mjestima Kristove muke.

„Iako smo se mogli osobno pripremati, osjetili smo nedostatak zajedničkoga hoda prema Uskrsu“, rekao je, dodajući kako rat dodatno opterećuje vjernike nemogućnošću zajedničkoga i dostojanstvenoga slavljenja Uskrsa.

„To je rana koja se pridodaje mnogim drugima nanesenima ovim sukobom. No ne smijemo se obeshrabriti. Iako se ne možemo okupljati kako bismo željeli, ne smijemo odustati od molitve“, poručio je.

Pozvao je vjernike da se u subotu, 28. ožujka, ujedine u molitvi krunice za mir i smirenje, osobito za one koji trpe posljedice rata.

„Učinit ćemo to ponizna srca, sigurni da naša molitva, i kada smo fizički udaljeni, ima snagu zahvatiti Božju ljubav koja nas ujedinjuje u duhu nade i povjerenja“, istaknuo je.

Na Veliki petak katolici diljem svijeta bit će pozvani poduprijeti Svetu zemlju tradicionalnom milostinjom (tzv. kolektom), dok se mjesna Crkva priprema za proslavu Uskrsa u otežanim okolnostima.

Podsjetimo, kako prenosi Zagrebačka nadbiskupija na svojim mrežnim stranicama, kolekta za Svetu zemlju (Collecta pro Terra Sancta) rezultat je papinske želje da se očuva povezanost svih kršćana sa Svetom zemljom. Ona se tradicionalno prikuplja na Veliki petak i predstavlja glavni izvor sredstava za održavanje života u Svetoj zemlji. Darovi koje prikupljaju župe i biskupije šalju se preko Povjerenika za Svetu zemlju Kustodiji Svete zemlje. Ta se sredstva koriste za održavanje svetih mjesta i uzdržavanje kršćana u Svetoj zemlji, koji su ujedno i „živo kamenje“ Svete zemlje. Kustodija, zahvaljujući tim darovima, može nastaviti svoje poslanje: čuvati i održavati sveta mjesta te očuvati prisutnost kršćana – živoga kamenja Svete zemlje – kroz različite zajedničke aktivnosti.

U međuvremenu je Kustodija Svete zemlje izvijestila kako franjevci u Bazilici Svetoga groba neprekidno, danju i noću, nastavljaju slaviti liturgijska slavlja, obrede, svakodnevne procesije i molitve, u skladu s odredbama Statusa quo. Iako je pristup Bazilici iz sigurnosnih razloga ograničen, molitva na svetim mjestima ne prestaje.

Kako se navodi u priopćenju, stoljetna prisutnost Kustodije u Svetoj zemlji i molitva koja se ondje svakodnevno uzdiže prinosi se u ime cijele Crkve i za dobro cijeloga čovječanstva, osobito u ovim dramatičnim trenucima.

„Ova prisutnost želi učiniti vidljivima vjeru, nadu i molitvu svakoga krštenika, kako bi se sa svetih mjesta neprestano uzdizala molitva za mir i pomirenje među narodima“, ističe se.

Na kraju, kardinal Pizzaballa podsjetio je na središnju poruku kršćanske vjere: „Uskrs, koji slavimo u znaku Kristove muke, smrti i uskrsnuća, podsjeća nas da nijedna tama, pa ni ona rata, nema posljednju riječ. Prazan grob znak je pobjede života nad mržnjom i milosrđa nad grijehom.“

Poručio je kako upravo ta nada treba voditi vjernike u ovim teškim vremenima te biti oslonac u iščekivanju mira i obnove zajedništva.