Nadbiskup je čestitao akademskoj zajednici Sveučilišta u Zadru Dan sveučilišta, istaknuvši spomen dvije velike ovogodišnje obljetnice, značajne za „povijest znanosti, obrazovanja i kulturnog života na ovim prostorima“. To su 630. obljetnica postojanja prvog sveučilišta na tlu Hrvatske, Generalnog učilišta dominikanskog reda u Zadru, koji je djelovao od 1396. do 8. siječnja 1807. godine, kada je ukinuto dolaskom francuske uprave, odnosno Napoleonovim osvajanjem Zadra.

Dominikansko sveučilište koje se zvalo i Universitas Iadertina je „još krajem 14. stoljeća svjedočilo o dubokoj ukorijenjenosti intelektualnog i znanstvenog života na istočnoj obali Jadrana, čime je Zadar već tada postao dio velike europske sveučilišne tradicije u kojoj su se susretali vjera i razum, teološko promišljanje i filozofsko istraživanje, znanost i kultura“, rekao je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je čestitao i 70. obljetnicu od početka djelovanja Filozofskog fakulteta u Zadru, što je bio naziv akademske institucije u sadašnjoj zgradi Sveučilišta i njegova faza djelovanja od 1956. do obnovljenog statusa Sveučilišta u Zadru čiji je status Hrvatski sabor obnovio 4. srpnja 2002. godine. Filozofski fakultet u Zadru desetljećima je bio važno središte humanističkih i društvenih znanosti „gdje su se oblikovale generacije profesora, znanstvenika, nastavnika, kulturnih djelatnika i odgovornih članova društva te prostor u kojemu se njeguje intelektualna radoznalost, kritičko promišljanje i ljubav prema znanju“, poručio je nadbiskup.

Govoreći o svetkovini Navještenja Gospodinova, rekao je da ona vodi u „skroviti i veličanstveni trenutak u povijesti spasenja, u kojeg Bog ulazi u ljudsku povijest snagom svoje Riječi, djelovanjem Duha Svetoga i slobodnog ljudskog odgovora. Zato Crkva događaj Navještenja promatra kao susret između Božje milosti i ljudske slobode, između Božjeg poziva i ljudskog razmišljanja i suradnje“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da u skromnom prostoru Marijine svakodnevice Bog odlučuje započeti novo poglavlje povijesti čovječanstva.

Marija se smela na riječi arkanđela Gabrijela: „Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!“ i razmišljala kakav je to pozdrav. „To nam otkriva nešto vrlo duboko o načinu na koji Bog ulazi u život čovjeka. Bog ne poništava ljudsku slobodu, ne zaobilazi ljudski razum i ne zaustavlja ljudsko promišljanje. Naprotiv, Bog govori tako da potiče čovjeka na razmišljanje, traženje smisla i otvaranje srca“, rekao je mons. Zgrablić.

Marija razmatra, promišlja, pita anđela, pokušava razumjeti što joj anđeo govori. Marijino pitanje anđelu kako će začeti i roditi Sina kad muža ne poznaje, „nije znak njenog nepovjerenja prema Bogu, nego odgovorne vjere koja želi razumjeti, traži smisao i zna da Bog čovjeku daruje razum kako bi ga koristio na putu prema spoznaji Istine, Boga. Marija u trenutku Navještenja pokazuje kako izgleda slobodan i hrabar odgovor na Božji poziv. Marijino ‘Neka mi bude’ je znak njenog dubokog povjerenja u Božju riječ, znak osobe koja je razumjela da se istinska sloboda ostvaruje kad čovjek prihvati Istinu i dopusti da Ona oblikuje njegov život“, poručio je mons. Zgrablić.

U tom je kontekstu istaknuo da evanđelje u trenutku Navještenja pokazuje važnu kršćansku poruku i za svijet znanosti, sveučilišta i obrazovanja: „Vjera i razum nisu suprotstavljeni, nego su pozvani zajedno tražiti istinu. Susret Marije i Božje riječi u trenutku Navještenja pokazuje kako se ljudsko razmišljanje, pitanje i traženje ne poništavaju pred otajstvom vjere, nego se prosvjetljuju i uzdižu. Marijino pitanje anđelu ‘Kako će to biti?’ znak je razuma koji želi razumjeti, ali i srca koje je otvoreno prihvatiti Božju istinu. Upravo u toj otvorenosti srca očituje se sklad između vjere i razuma: razum pita, istražuje i promišlja, a vjera daje širi horizont u kojem ljudsko znanje dobiva svoj puni smisao“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Podsjetio je kako je papa Benedikt XVI. često upozoravao na „opasnost modernog svijeta u kojem se znanje svodi samo na tehničku korisnost i pragmatičnu učinkovitost. Kada se znanje ograniči samo na ono što je odmah primjenjivo ili ekonomski isplativo, tumačio je Papa, tada se gubi najdublje pitanje koje mora pratiti istinsko obrazovanje: pitanje istine o čovjeku, o njegovom dostojanstvu, o njegovom pozivu i smislu njegovog života“.

Benedikt XVI. govorio je o „intelektualnoj ljubavi“ (caritas intellectualis). „Time je želio reći da vođenje drugih prema istini nije samo intelektualni zadatak, nego čin ljubavi. Kad učitelj, profesor i znanstvenik poučava, potiče na razmišljanje i otvara nove horizonte znanja, „oni ne prenose samo informacije, nego sudjeluju u duboko ljudskom i duhovnom poslanju: pomažu drugome da rastu, sazrijevaju i otkriju vlastiti poziv života. Prava ljubav prema čovjeku uključuje i ljubav prema njegovom razumu, njegovoj sposobnosti razumijevanja i njegovoj težnji za istinom“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je podsjetio kako papa Lav XIV. govori da je svijet obilježen digitalnom revolucijom i umjetnom inteligencijom koja donosi velike mogućnosti, ali i nove opasnosti. Tehnologija može pomoći čovjeku, upozorava Papa, ali može i stvoriti kulturu u kojoj algoritmi zamjenjuju savjest, a brzina informacija zamjenjuje mudrost.

„Zato Papa govori o potrebi digitalnog humanizma, da obrazovanje oblikuje ljude koji tehnologiju koriste razborito, stavljajući osobu ispred sustava i algoritama“, rekao je nadbiskup.

Misu su koncelebrirali rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, počasni doktor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Stjepan Krasić, OP, ravnatelj Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru dr. sc. don Zdenko Dundović, profesori na Teološko – katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru dr. sc. Elvis Ražov, dr. sc. Damir Šehić, dr. sc. Arkadiusz Krasicki, mr. sc. Bojan Rizvan, don Ante Bulat, studentski kapelan u Zadru i tajnik zadarskog nadbiskupa don Tin Vidov.

U misi su sudjelovali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektori, profesori, studenti i djelatnici Sveučilišta u Zadru.

Sveučilište u Zadru je najstarije hrvatsko sveučilište jer baštini tradiciju Generalnog učilišta dominikanskog reda osnovanog 1396. god. te je bio među prvim srednjovjekovnim sveučilištima u Europi, kao i Padova, Bologna, Pariz, Oxford i Salamanca. Zadarsko dominikansko učilište pohađali su studenti iz europskih zemalja, a papa Pio V. ga je u jednoj ispravi iz 1571. godine nazvao „općim i vrlo znamenitim učilištem“.

Dan Sveučilišta slavi na Blagovijest jer je status Sveučilišta u Zadru obnovljen 25. ožujka 2002., kad je održana konstituirajuća sjednica Senata i donesen Statut Sveučilišta u Zadru kojeg sada pohađa oko pet tisuća studenata.

Nakon mise, nadbiskup Zgrablić sudjelovao je na Svečanoj sjednici Sveučilišta u svečanoj dvorani na Sveučilištu u Zadru, gdje je održao prigodni pozdravni govor i uputio čestitku.