Istina je prava novost.

Liturgija Muke Gospodnje u varaždinskoj katedrali

Obrede Muke Gospodnje na Veliki petak, 3. travnja, u varaždinskoj katedrali predvodio je umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s varaždinskim biskupom Božom Radošem, svećenicima središnjih biskupijskih ustanova te umirovljenim svećenicima iz Svećeničkog doma u Varaždinu, izvijestila je Varaždinska biskupija.

Liturgija Velikoga petka započela je službom riječi, a u pjevanju Muke Gospodina našega Isusa Krista po Ivanu sudjelovali su članovi katedralnog zbora pod ravnanjem orguljaša Višeslava Jaklina te umirovljeni svećenik preč. Dragutin Bogadi.

Biskup Mrzljak u svojoj je propovijedi izdvojio dva događaja iz naviještenog Evanđelja na koja se kratko osvrnuo. Prvi se odnosi na Petra koji je mislio da odsijecanjem uha može obraniti Isusa. Istaknuo je kako se i danas događa da moćnici svijeta nasiljem pokušavaju nešto postići te da se povijest ponavlja. „Papa često opominje državnike svijeta da oružjem ne mogu uspostaviti mir; mir se postiže na drugačiji način. Isus nam pokazuje da se mir ne može na silu uspostaviti te da se mir najprije događa u čovjeku, u njegovoj duši“, rekao je mons. Mrzljak.

Drugi događaj na koji se osvrnuo jest pljuska koju je Isus primio jer je govorio istinu. „Isus je puno toga prešutio, ali vidimo kako je itekako znao reći riječ koja ostaje putokaz za sva vremena: da uvijek treba govoriti istinu, bez obzira na posljedice. Crkva je to kroz povijest doživljavala u progonima i mučeništvu“, poručio je.

„Nismo danas ovdje samo kao zajednica koja se prisjeća povijesnog događaja, nego da u riječima koje smo čuli promišljamo kako Božja riječ odzvanja u našem osobnom životu, našim obiteljima i društvu u kojem živimo“, naglasio je biskup.

Potaknuo je i ohrabrio vjernike na sudjelovanje u obredima Velikoga tjedna, istaknuvši kako će tako ojačati i obogatiti svoju vjeru jer „Božja riječ je uvijek nova i uvijek progovara na nov način“.

Nakon službe riječi uslijedio je drugi dio obreda Velikoga petka – klanjanje svetom križu.

Liturgija je zaključena svetom pričesti hostijama posvećenima na Veliki četvrtak. Nakon popričesne molitve i molitve nad narodom vjernici su se razišli u tišini, a na Veliku subotu Crkva ostaje uz grob Gospodnji, razmatrajući njegovu muku i smrt te se uzdržava od misne žrtve sve do Vazmenog bdjenja u Vazmenoj noći.

Posebnost Velikoga petka u varaždinskoj katedrali bilo je tradicionalno glazbeno-molitveno razmatranje muke Kristove pod nazivom „Tenebrae“, koje je u večernjim satima i ove godine organizirao komorni vokalni ansambl Donum uz potporu Ureda za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije.

Koncepcijski utemeljene na drevnom obredu officium tenebrarum (Služba sjenâ), „Tenebrae“ donose izbor biblijskih čitanja, prigodnih molitava i razmatranja te moteta koji se izmjenjuju u potpunome mraku, kako bi promišljanje posljednjih Kristovih trenutaka bilo što dublje.

Moteti su izabrani iz bogate glazbene baštine, od gregorijanskog pjevanja preko renesanse do suvremenih autora, dok je čitanja odabrao i molitve priredio vlč. lic. bibl. theol. Lovro Biškup, a narator je bio Leon Žganec-Brajša.