Zbornik su predstavili urednica izdanja dr. sc. Maja Zeman, suradnici na projektu dr. sc. Ana Marinković i dr. sc. Ivan Viđen te jedan od recenzenata dr. sc. Antun Baće. Predstavljanje je održano u organizaciji Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.

Suradnik na projektu i član Vijeća za kulturu i znanost dr. Viđen pozdravio je okupljene uime organizatora. Pojasnio je početke dugotrajnog projekta i njegov razvoj kroz godine, kao i važne suradnike i istražitelje koji su radili na tom projektu. Nositelji projekta su Župa Gospe Velike i Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz suradnju više institucija, uključujući Akademiju likovnih umjetnosti, Institut za arheologiju i Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Projekt je počeo 2015., dok su intenzivnije zajedničke aktivnosti krenule 2018., trideset godina nakon završetka ranijih arheoloških istraživanja na prostoru katedrale Gospe Velike i Bunićeve poljane. U središtu rada bila je prva sustavna stručna i znanstvena obrada pokretnih nalaza iz 1980-ih, koji su dotad bili pohranjeni u privremenom depou u potkrovlju katedrale.

„Osim što su ti nalazi bili zanimljivi sami po sebi, oni su promijenili način na koji gledamo nastanak našeg grada i promijenili su sve što znamo o prvim dubrovačkim stoljećima. Usudio bih se reći da je to bio jedan ‘potres’ u historiografiji“, uvodno je rekao dr. Viđen. Istaknuo je veliku zaslugu preminulog katedralnog župnika dr. sc. don Stanka Lasića čija je inicijativa i podrška bila od velikog značaja.

Sadržaj zbornika predstavile su članice istraživačkog tima dr. Marinković i dr. Zeman. Predstavljačica Marinković istaknula je doprinos oko stotinu studenata koji su aktivno sudjelovali i učili na tome projektu do sada, kao što je bilo vidljivo i na izložbi koju su studenti kurirali 2018. godine.

Što se tiče samog zbornika, dr. Marinković predstavila je znanstveno-istraživački aspekt i metode istraživanja. Različite metode uglavnom su razvijene u prirodoznanstvenim disciplinama i nakon toga primijenjene, pogotovo u arheologiji i restauraciji, a između različitih timova na projektu postojala je interdisciplinarna suradnja. Najviše novih metoda primijenjeno je na istraživanje zidnih oslika, a za kamene nalaze bila je ključna i foto-dokumentacija iz 1980-ih.

Urednica Zeman osvrnula se na sadržaj radova u zborniku. Zbornik se sastoji od više znanstvenih radova autora uključenih u istraživački projekt, a oslanja se i na rad prethodnika te donosi obrađenu dokumentaciju istraživanja iz razdoblja 1981. – 1988. godine.  Prvi rad u zborniku upravo to pokazuje, a to je rad Marte Perkić „Pregled arheoloških istraživanja dubrovačke katedrale i Bunićeve poljane od 1981. do 1988. godine“, temeljen na opsežnoj dokumentaciji (bilješke, skice, nacrti i fotografije), koja je poslužila kao polazište i za rad Suzane Damiani „Ostaci zidnih slika s lokaliteta dubrovačke katedrale. Rezultati konzervatorsko-restauratorskih istraživanja 2018. – 2022.“ te rad Maje Zeman i Ane Marinković „Kamena plastika lokaliteta dubrovačke katedrale. Kontekst nalaza i metode istraživanja“.

Rad Matka Matije Marušića „Flora dubrovačke romaničke katedrale: detalj za ikonografsko čitanje“ bavi se tumačenjem biljnih motiva, dok Marija Šiša Vivek i Ivana Ožanić Roguljić u radu „Stolna keramika iz istraživanja katedrale Gospe Velike i Bunićeve poljane u Dubrovniku – preliminarni pregled“ donose rezultate sistematizacije nalaza, među kojima prevladavaju globularne amfore ranoga i razvijenoga srednjeg vijeka. Zbornik završava radom Marte Perkić „Groblje sv. Marije Velike u Dubrovniku – uvodno razmatranje“, koji zaokružuje priloge i upozorava na složenost nalazišta te važnost ranijih istraživanja. „Vrijednost ovog zbornika je u tome jer je to prva cjelovita objava svekolike pokretne građe s lokaliteta Katedrale koje su obrađivali istraživački timovi“, istaknula je dr. Zeman.

Završni osvrt dao je recenzent Baće koji je izrazio zadovoljstvo jer je zbornik kao rezultat predanog i sistematskog rada objavljen i predstavljen dubrovačkoj publici. Istaknuo je zahtjevnost preliminarnih aktivnosti projekta koje su omogućile da golema arheološka građa nakon desetljeća čekanja  postane vidljiva i uporabljiva u znanstvenom smislu. Poručio je da se iza tog rada krije istinski entuzijazam istraživača vođen jasnom predodžbom o visokoj vrijednosti materijalne građe koja je spašena iz neadekvatnog prostora pohrane. „Ozbiljan znanstveni rad uvijek zahtijeva vrijeme, sistematičnost i koncentriranost te opreznost i samokritičnost, što su od reda kategorije sve više strane današnjem vremenu“, naglasio je dr. Baće.

Sunakladnici izdanja su Gradska (katedralna) župa Gospe Velike i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a recenzenti su dr. sc. Antun Baće i dr. sc. Danko Zelić.

Predstavljanju je prisustvovao dubrovački biskup Roko Glasnović, katedralni župnik don Marin Lučić i predsjednik Vijeća za kulturu i znanost Damir Vlašić, izvijestio je Ured za medije Dubrovačke biskupije.