Zadarska nadbiskupija bila je domaćin tog četverodnevnog susreta koji je počeo u utorak, 7. travnja. Uz razgledavanja znamenitih crkvenih i povijesnih lokaliteta u Zadarskoj nadbiskupiji i stručno upoznavanje s narodnom i crkvenom baštinom na zadarskom području, susret je sadržavao svakodnevnu zajedničku molitvu i misno slavlje svećenika.

Specifičnost zadarskog područja je i njegovo veliko stradanje u Domovinskom ratu te mnoge godišnjice obilježavanja ratnih stradanja u zadarskim mjestima, što dodatno povezuje vojne i policijske kapelane s njihovom službom pastorala među pripadnicima Hrvatske vojske, policije i branitelja koji su i sudjelovali u obrani i stvaranju hrvatske države.

U četvrtak, 9. travnja, biskupa Bogdana i svećenike Vojnog ordinarijata, u dvorani sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru pohodio je i susreo zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Mons. Zgrablić zahvalio je biskupu i kapelanima na pastoralnom angažmanu među djelatnicima Hrvatske vojske i policije i izrazio podršku njihovoj službi u susretu s vojnim i policijskim službama koji nose osobiti teret i izazove u području održavanja javne sigurnosti, reda i mira u narodu i državi.

U četvrtak, 9. travnja, svećenici su pohodili Nin gdje je misno slavlje u ninskoj župnoj crkvi sv. Anselma predvodio mons. Bogdan. Biskup je podsjetio da je ninska crkva sv. Anselma nekad bila katedralna crkva ninskog biskupa, do 1828. kad je ukinuta Ninska biskupija. U Ninu je rezidirao ninski biskup, a zajednica vjernika i svećenika s biskupom slavila je misu, „susretala Isusa Krista, Boga živoga, u lomljenju kruha“, rekao je mons. Bogdan. Kontekst lomljenja kruha, po čemu apostoli prepoznaju uskrslog Gospodina, biskup je razmatrao u propovijedi.

„Sveti Luka, autor navještenog Evanđelja, nikad nije vidio ni čuo Isusa, ali čovjek ima osjećaj kao da je Luka sâm svjedok Posljednje večere, Golgote, ukopa, smrti i uskrsnuća Isusa“, rekao je mons. Bogdan. „Luka je zabilježio ono što je prva vjernička zajednica Crkve čvrsto držala u svom srcu kao divni poklad vjere; ono što su opisali apostoli, svjedoci, oni koji su živjeli s Isusom i doživjeli sve te događaje, što su prenijeli Luki i prenosili kršćanskoj zajednici od početaka kršćanstva; što su čuvali da se ne iskvari, nego da se autentično prenese vjerničkoj zajednici“, istaknuo je.

„Koliko god su apostoli i sâmi bili poljuljani u svojoj vjeri prema Isusu dok su ga slijedili, išli su za njim dok je bilo lijepo, uz manje ili veće padove, ali su ustrajali. Međutim, do Golgote je ustrajao samo Ivan, a oni su se razbježali. I ponovno su iščekivali okupljeni, zaključani, što će se dogoditi s njima i sa svima koji su povjerovali na Isusovu riječ i koji su bili jezgra koju je Isus okupio, ali i šira zajednica simpatizera, sljedbenika koji su prihvatili Isusa kao Mesiju“, rekao je mons. Bogdan.

Evanđelist Luka opisuje jedno od Isusovih susreta s apostolima, kako se Isus ukazao svojim učenicima nakon uskrsnuća. Evanđelje počinje s onima koji su išli u Emaus te su došli učenicima i rekli im što se dogodilo; kako su prepoznali Isusa u lomljenju kruha, bili su ushićeni i radosni. U tom ozračuju, Isus dolazi među apostole i kaže im: „Mir vama“.

Biskup je govorio o nevjerici apostola da vide uskrslog Gospodina, podsjetivši na riječ apostola Petra: „Vjerujem, Gospodine, pomozi mojoj nevjeri“. „‘Pomozi moju vjeru, učvrsti moju vjeru, ojačaj me!’ I drugi apostoli govorili su, kad su i oni sami svojim očima vidjeli, gledali, prepoznali glas: ‘On je!‘ Ali, ne mogu vjerovati da je to živi Krist, koji je u tri sata poslijepodne na Veliki petak, predao svoj duh Gospodinu. Da je to onaj na čiji su grob stavili ogroman kamen i postavili pretorijance, biranu stražu, da čuva grob, da ne bi došli učenici, ukrali njegovo tijelo i proglasili da je uskrsnuo, jer taj varalica je za života govorio da će uskrsnuti od mrtvih“, rekao je propovjednik.

Svega toga apostoli su svjesni, a Isus im sada kaže: ‘Mir vama!’. On živ stoji među njima. Očima vide, ušima slušaju: ‘Dajte mi nešto jesti’“, istaknuo je biskup Bogdan, rekavši da je Isus vidio kako apostoli i dalje nisu vjerovali da je to on. Mislili su da je to neka halucinacija, utvara, „jesu li oni pri sebi“. „’Dajte mi nešto za jesti. Ja sam živ.‘ Živi čovjek treba jesti, potreban je jela. Na više mjesta u Svetom Pismu, u vrijeme Isusovog ukazanja nakon uskrsnuća, javlja se taj prizor.

„Vjernici susreću Isusa u postuskrsnom vremenu u njegovoj Riječi koju su zapisali svjedoci događaja ili oni koji su povjerovali riječima svjedoka, dobro ispitali i onda zabilježili, da je sačuvaju kao poklad vjere, pisanu Božju riječ za sva vremena“, poručio je mons. Bogdan.

Rekao je da su svećenici izabrani od Boga, „uključeni u veliki spasenjski proces svijeta koji započinje s Golgote, s Isusove žrtve na križu“ i da su pozvani biti autentični svjedoci Boga živoga koji je među ljudima; Krista uskrsloga, proslavljenoga, koji je i danas snaga i život Crkve.

Svećenike u Ninu pozdravio je ninski župnik Jerko Vuleta, rekavši da su u Ninu izvori hrvatske državotvornosti i crkvenosti, a nekadašnja Ninska biskupija je najstarija hrvatska biskupija odakle se širilo Evanđelje među hrvatskim narodom.

Nakon mise i razgledavanja povijesne jezgre Nina pod stručnim vodstvom dr. sc. Ante Uglešića, svećenici i biskup Bogdan pohodili su Privlaku, gdje su se pomolili na mjestu ubojstva Sluge Božjeg don Eugena Šutrina. Gostoprimstvo svećenicima iskazali su privlački župnik don Žarko Relota i župljani.

Nakon Privlake, 9. travnja, svećenici su pohodili Biograd n/m gdje su razgledali župnu crkvu sv. Stošije i grad, zatim povijesni lokalitet u Vrani.

U petak, 10. travnja, zadnjeg dana susreta, misu u kapeli sjemeništa ‘Zmajević’ predvodio je biskup Bogdan. Nakon mise, u dvorani Sjemeništa, održan je radni sastanak sudionika susreta, na kojem su biskup Bogdan i svećenici razmotrili djelovanje i planove.

Za vrijeme boravka u Zadarskoj nadbiskupiji, uime Nadbiskupije kao domaćina, sa svećenicima i biskupom Bogdanom u pratnji je bio generalni vikar Zadarske nadbiskupije don Ante Sorić.

Inače, upravo uskrsni dani imaju osobito spomen značenje i izazivaju pijetet, pa i među svećenicima Vojnog ordinarijata, jer je upravo na Uskrs, 31. ožujka 1991., u redarstvenoj akciji ‘Plitvice’ poginuo hrvatski redarstvenik Josip Jović, 22-godišnji mladić koji je branio slobodu i hrvatski teritorij, a taj događaj u hrvatskom narodu, kojeg molitvom komemorira i Vojni ordinarijat, naziva se „Krvavi Uskrs 1991.“.

Pred svećenicima Vojnog ordinarijata je organizacija 32. hodočašća Hrvatske vojske, policije i branitelja u Lourdes koje se održava od 19. do 26. svibnja 2026., kao dio 66. međunarodnog vojnog hodočašća.

Također, travanj je mjesec kad je osnovan Vojni ordinarijat RH – 27. travnja 1997. te će se 2027. obilježiti 30. godišnjica djelovanja Vojnog ordinarijata u RH, izvijestio je Ured za medije Zadarske nadbiskupije.