„Oni koji ne podupiru nužnost politike demografske revitalizacije moraju shvatiti da čitavo društvo snosi posljedice demografske krize. Zato moramo o demografiji govoriti kao problemu sviju“, upozorio je akademik Akrap. „Moćne i utjecajne svjetske organizacije i bogati pojedinci ulagali su golema financijska sredstva i provodili opsežnu propagandu u programe ograničavanja rađanja sterilizacijom i pobačajima. Bogati su se bojali za svoju dominaciju i bogatstvo. Na mjesto Boga i otvorenosti novorođenima stavljen je profit. I kako onda može opstati takva civilizacija?“, rekao je.

„Osim ratova i velike migracije važno je imati u vidu da su Hrvati od ulaska u zajednicu s Ugarima sve do 1991. neprekinuto bili u različitim državnim zajednicama. U svim tim zajednicama središte političke i gospodarske moći bilo je izvan Hrvatske. To je bitna činjenica za razumijevanje ekonomskoga, populacijskoga i političkoga razvoja i položaja Hrvatske od početka 12. stoljeća do zadnjega desetljeća 20. stoljeća“, naglasio je sugovornik.

„Potreban nam je dakle cjelovit program gospodarskoga razvoja koji će na dulje vremenske rokove početi privlačiti stanovništvo i u manje sredine. I to je odluka koja ulazi u domenu države jer privatni kapital ne će rješavati problem depopulacije Hrvatske. Kada država svojim mjerama učini prvi korak, postupno će se pridruživati i privatni kapital“, napomenuo je akademik Akrap.

„Čini mi se da sada ipak možemo reći da je hrvatska politika napokon shvatila težinu problema u kojem smo se našli. Bolje ikad nego nikad! Jer se sada, prema nekim najavama, priprema donošenje zakona o revitalizaciji koji će obvezivati sve buduće vlade da porade na rješavanju demografskoga problema. Obveza je pritom – pomoći onima koji žele podizati djecu“, dodao je u intervjuu jedan od vodećih hrvatskih demografa.