U ime Agencije za odgoj i obrazovanje, sudionike je pozdravila dr. sc. Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk. Istaknula je da je tema skupa iznimno aktualna te zahtijeva trajno promišljanje i traženje prikladnih pristupa u radu s učenicima različitih odgojno-obrazovnih potreba. Naglasila je važnost prepoznavanja stvarnih potreba učenika, jer često se darovitost skriva iza poteškoća koje na prvi pogled dolaze u prvi plan. Podsjetila je kako Kurikulum katoličkog vjeronauka na više mjesta ističe brigu za učenike s različitim potrebama, pozivajući na uključivost i osjetljivost u odgojno-obrazovnom radu.

U suvremenoj školi sve više se prepoznaje važnost inkluzivnog obrazovanja – pristupa koji svakom učeniku otvara prostor za sudjelovanje i rast, bez obzira na njegove sposobnosti, teškoće ili darove. Takve okolnosti pred vjeroučitelje postavljaju zahtjev za trajnom spremnošću prilagodbi, iznalaženja pravog načina pristupa učenicima te ih istodobno poziva da u svakom učeniku prepoznaju jedinstvenu osobu, dostojnu pažnje, poštovanja i ljubavi.

Predavanje pod nazivom „Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje učenika s teškoćama“ održala je prof. dr. sc. Smiljana Zrilić, sveučilišna profesorica na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru. Istaknula je kako rad s učenicima s teškoćama zahtijeva stručnost, ali i duboku ljudsku i pedagošku osjetljivost. Učenici s teškoćama često se suočavaju s nerazumijevanjem, osjećajem neprihvaćenosti i smanjenom motivacijom, zbog čega je uloga učitelja presudna.

Zrilić je naglasila važnost pozitivnog pristupa: prepoznavanje učenikovih jakih strana, poticanje njegovih sposobnosti te izbjegavanje negativnog vrednovanja. Istaknula je kako uspjeh takvih učenika uvelike ovisi o razumijevanju, strpljenju i prilagodbi nastavnih metoda. Navela je konkretne primjere radova učenika s teškoćama, koji su sudionicima pomogli bolje razumjeti kako s više osjetljivosti i razboritosti pristupati takvim učenicima u svakodnevnom radu.

Zrilić je istaknula kako inkluzivno obrazovanje polazi od nastojanja da se odgovori na odgojno-obrazovne potrebe svakog učenika, uz njegovo ravnopravno uključivanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Naglasila je kako uspjeh učenika s teškoćama uvelike ovisi o roditeljskoj podršci, vjeroučiteljevoj brizi, prihvaćanju njihovih poteškoća te promišljenim i prilagođenim metodičkim postupcima.

Nakon izlaganja vjeroučitelji su postavljali pitanja i iznijeli vlastita iskustva u radu s učenicima s teškoćama.

Potom su Ivanka Čirjak i Anđelo Dušković, vjeroučitelji koji rade u Osnovnoj školi Voštarnica – Zadar, predstavili tu ustanovu i svoj način rada s vjeroučenicima.

Provode tri glavna programa: individualizirane programe za učenike s lakšim teškoćama, programe za stjecanje životnih i radnih kompetencija za učenike s umjerenim i težim teškoćama te programe za učenike s poremećajem iz spektra autizma. U školi radi 99 zaposlenika, uključujući učitelje, stručne suradnike (pedagoge, psihologe, logopede i druge), pomoćnike u nastavi te administrativno i tehničko osoblje, što omogućuje kvalitetnu podršku učenicima.

Osobito dragocjeni bili su konkretni primjeri rada i materijala koje vjeroučitelji Ivanka i Anđelo svakodnevno koriste u radu s učenicima s poteškoćama. Njihovo izlaganje nije bilo samo prikaz metoda, nego i svjedočanstvo predanog i strpljivog rada u kojem se svaki učenik promatra s poštovanjem i prihvaćanjem.

Predstavljeni primjeri pokazali su bogatstvo raznovrsnog didaktičkog materijala i primjenu različitih nastavnih metoda, ali ponajprije stvaranje poticajnog i ohrabrujućeg okružja za učenike. U takvom ozračju svaki napredak, pa i najmanji, biva prepoznat i vrednovan, a učenici se potiču da razvijaju sposobnosti u skladu sa svojim mogućnostima.

Predavanje o temi „Rad s darovitim učenicima – prepoznavanje, podrška i razvoj potencijala“ održala je dr. sc. Gina Šparada, klinička psihologinja i poslijedoktorandica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu.

Šparada je govorila o radu s darovitim učenicima, otvarajući važno pitanje njihovog prepoznavanja i praćenja u školskom okruženju. Istaknula je kako darovitost nije uvijek lako uočljiva, jer često se ne očituje na očekivane načine, nego može ostati skrivena iza različitih izazova, poteškoća ili neuobičajenih obrazaca ponašanja.

Predstavila je različite vrste inteligencija, pomažući vjeroučiteljima bolje razumjeti raznolikost darovitosti i načine na koje se ona može očitovati kod djece. Upozorila je na česte zablude, mitove o darovitim učenicima, poput poistovjećivanja darovitosti isključivo s visokim školskim uspjehom ili uvjerenja da darovita djeca ne trebaju dodatnu podršku.

Naglasila je kako darovitost nije elitizam, nego dar koji zahtijeva odgovorno prepoznavanje, usmjeravanje i trajno poticanje. U tom kontekstu istaknula je i važnost stvaranja poticajnog okruženja u kojem učenici mogu razvijati svoje sposobnosti, ali i rasti kao cjelovite osobe.

Posebnu pozornost posvetila je učenicima s tzv. dvostrukim posebnim potrebama – onima koji istovremeno pokazuju darovitost i određene teškoće. Istaknula je da takvi učenici često ostaju nedovoljno prepoznati, jer njihove poteškoće mogu zasjeniti njihove darove. Upravo zato potrebno je pristupati im s dodatnom osjetljivošću i razumijevanjem, kako bi se njihov potencijal mogao razvijati na dobrobit njih i zajednice.

Šparada je predstavila i konkretne mogućnosti uključivanja u rad s darovitim učenicima, osobito kroz različite radionice i programe koji potiču razvoj njihovih sposobnosti, kreativnosti i interesa. Time je dodatno naglasila kako daroviti učenici ne bi trebali predstavljati poteškoću u nastavnom procesu, nego biti izazov i poticaj vjeroučiteljima na traženje novih, kreativnih i prilagođenih pristupa u radu.

Primjere dobre prakse pod naslovom „Kad je učenje prilika – učenici koji mogu više“ predstavila je Marina Šimičev, vjeroučiteljica u OŠ Šime Budinića, Zadar. Istaknula je izazove i stereotipe vezane uz darovite učenike, kao i mogućnosti njihovog razvoja kroz suvremeni pristup nastavi. Iznijela je vlastita iskustva rada s darovitim učenicima, naglašavajući važnost suradnje s institucijama poput Centra za darovitu djecu te organiziranja aktivnosti u poticajnom okruženju. Kao primjere dobre prakse predstavila je i dvije radionice: „Biblijski detektivi”, usmjerenu na upoznavanje biblijskih likova kroz istraživački i kreativni rad te „Tragom riječi”, koja razvija vještine snalaženja u Bibliji i potiče simboličko i kreativno izražavanje.

Šimičev je istaknula kako sve predstavljene aktivnosti pridonose razvoju znanja, primjeni naučenoga, izgradnji stavova te poticanju kreativnosti i suradničkog učenja kod učenika. Naglasila je da darovitost zahtijeva sustavno poticanje i razvoj te da se primjenom interaktivnih i istraživačkih metoda može osigurati kvalitetno uključivanje darovitih učenika u nastavni proces i njihov cjeloviti razvoj.

Susret je počeo molitvom krunice Milosrdnom Isusu, kojom su se vjeroučitelji u zajedništvu odazvali pozivu pape Lava XIV. na molitvu za mir u svijetu. Molitvu je predvodio don Marko Dokoza, zamjenik predstojnika Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije koji je uputio i prigodni pozdrav.

Dokoza je istaknuo kako su stručni skupovi dragocjena prigoda za trajno osobno i stručno usavršavanje vjeroučitelja te da je rad na sebi sastavni dio njihovog poslanja, kako bi pristup učenicima koji su im povjereni bio uistinu prožet evanđeoskim duhom – strpljenjem, razumijevanjem i ljubavlju.

Viša savjetnica Marunčić upoznala je vjeroučitelje s planiranim aktivnostima koje organizira Agencija za odgoj i obrazovanje.

Skup koji je završen molitvom organizirali su Katehetski ured Zadarske nadbiskupije i splitska podružnica Agencije za odgoj i obrazovanje.