Tema ovogodišnjeg natječaja glasi: „Čašćenje blaženog Jakova Zadranina – stoljeće tihe prisutnosti moći i nebeskog zagovora bl. Jakova u Zadru (1926. – 2026.)“. Povod je obilježavanje sto godina od dolaska relikvije iz svetišta bl. Jakova Zadranina u talijanskom Bitettu, gdje je blaženik djelovao četrdeset godina, sve do svoje smrti, i gdje se u samostanu čuva njegovo neraspadnuto tijelo.

Na dokumentu uz moćnik bl. Jakova stoji: „Iz tijela blaženoga Jakova iz Bitetta, redovnika, građanina Zadra“, a autentičnost relikvije 23. studenoga 1926. potvrdio je Petar Dujam Munzani, tadašnji apostolski upravitelj Zadarske nadbiskupije.

Cilj natječaja je produbiti poznavanje i štovanje bl. Jakova Zadranina, očuvati spomen na njegov život i djelo te potaknuti upoznavanje zavičajne povijesti, kulturne i vjerske baštine Zadra. Ujedno se želi ohrabriti vjernike na utjecanje blaženiku kao zagovorniku u životnim potrebama. Bl. Jakov (1400. – 1496.) umro je na glasu svetosti, a brojni vjernici svjedoče o uslišanjima po njegovu zagovoru.

Djeca će u svojim radovima prikazati motive poput crkve u kojoj se časti blaženik, njegov lik, procesiju s moćnikom te tragove njegova štovanja – moćnike, freske, slike i samostane u kojima je služio. Na radovima će se nalaziti i riječi ispisane glagoljicom, poput „Zadar“, „Blizu je, blizu“, „blaženi Jakov“, „Slavni sine vjernog Zadra“, „Bitetto“ i „Klicat će Jakov“.

Najbolji rad bit će tiskan kao sličica s molitvom za kanonizaciju bl. Jakova Zadranina, a primit će je svi sudionici natječaja i njihovi mentori. Učenici mogu izrađivati radove u različitim tehnikama: olovkom, tušem, temperom, akvarelom, grafikom, linorezom, kolažem i drugim kombiniranim tehnikama.

Stručno povjerenstvo nagradit će dvanaest najboljih radova. Izložba najuspješnijih radova, u kojem sudjeluju djeca iz vrtića te osnovnih i srednjih škola Zadarske nadbiskupije, i dodjela nagrada održat će se u samostanu sv. Frane u Zadru, u Spomen-sobi bl. Jakova Zadranina, nakon svečane mise na njegov blagdan, u ponedjeljak 27. travnja.

Natječaj organiziraju „Muzej u školi – Baština i kultura mira“ pri Osnovnoj školi Zadarski otoci i Franjevački samostan sv. Frane u Zadru, uz suorganizaciju Udruge glagoljaša Zadar. Koordinatorica događaja je Anamarija Botica Miljanović, učiteljica savjetnica i voditeljica projekta „Muzej u školi – Baština i kultura mira“.

Vjernici iz Bitetta zajedno s talijanskim franjevcima donijeli su u Zadar 1989. godine sliku bl. Jakova i dodatnu relikviju – prah drveta izraslog iz njegova štapa ostavljenog u samostanskom vrtu. U toj svečanosti sudjelovao je tadašnji zadarski nadbiskup Marijan Oblak.

Prst bl. Jakova iz Bitetta donesen je u Zadar 2024. godine, kada je 5. svibnja održana velika procesija s tom relikvijom, koja se osobito svečano časti i u Bitettu na blagdan blaženika, 27. travnja. Glavna ulica koja vodi od svetišta do katedrale sv. Mihovila arkanđela u Bitettu nosi ime bl. Jakova Zadranina.

Postupak beatifikacije započeo je 1629. godine, a papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 29. prosinca 1700. i odobrio njegovo štovanje u Franjevačkom redu. Papa Leon XIII. dopustio je njegovo štovanje u Zadarskoj nadbiskupiji, dok je papa Benedikt XVI. 19. prosinca 2009. potpisao dekret o junačkom stupnju njegovih kršćanskih kreposti.

U svijetu postoji dvadesetak crkava posvećenih bl. Jakovu Zadraninu, među ostalim u SAD-u, Kanadi, Albaniji i Njemačkoj, gdje njegovo ime nosi i hrvatska katolička misija u Göppingenu.

Bl. Jakov rođen je u Zadru 1400. godine i kršten u crkvi sv. Marije Velike. U dvadesetoj godini stupio je u samostan sv. Frane, a nakon odlaska u Italiju ostao je djelovati u Franjevačkoj provinciji sv. Nikole sa sjedištem u Bariju. U raznim samostanima u Apuliji obavljao je skromne službe – kao kuhar, vrtlar, sakristan i sakupljač milostinje.

Tijekom kuge u Bitettu 1483. godine brinuo se za oboljele, osobito za djecu. Bio je poznat po dubokoj pobožnosti, molitvi, pokori i štovanju Majke Božje, a već su za njegova života mnogi svjedočili o čudesima po njegovu zagovoru.