Kako im je rekao, „susret se odvija u kontinuitetu onih koji su održani s njegovim prethodnicima, te da mu je drago nastaviti dijalog s Europskom pučkom strankom, koja svoju političku inspiraciju crpi iz osobnosti poput Adenauera, De Gasperija i Schumana, a koje se jednoglasno smatra ocima utemeljiteljima suvremene Europe.”

„Europski projekt, nastao iz pepela Drugog svjetskog rata, zasigurno proizlazi iz praktične potrebe – spriječiti ponavljanje takvog sukoba – ali je istodobno prožet idealnim horizontom, odnosno željom da se uspostavi suradnja koja bi okončala stoljećâ podjela i omogućila narodima kontinenta ponovno otkrivanje zajedničke ljudske, kulturne i vjerske baštine. Očevi utemeljitelji bili su nadahnuti svojom osobnom vjerom i smatrali su kršćanska načela zajedničkim i ujedinjujućim čimbenikom koji može pomoći prevladati revanšizam i sukob koji su doveli do Drugoga svjetskog rata“, poručio je Papa.

Papa je naglasio da je „glavna zadaća svake političke aktivnosti ponuditi idealni horizont, jer politika zahtijeva širok pogled na budućnost, bez straha od donošenja – kada je to potrebno za opće dobro – teških, pa i nepopularnih odluka. U tom smislu ona je ‘najviši oblik ljubavi’, jer može biti u potpunosti posvećena izgradnji općeg dobra.“

Upozorio je da je „suvremena Europa nastala iz spoznaje neuspjeha ideoloških projekata koji su je razarali i dijelili“ te citirao De Gasperija: „Težiti idealu znači staviti ljudsku osobu u središte ‘sa svojim kvascem evanđeoskog bratstva, s poštovanjem prema pravu naslijeđenom od starih, s kultom ljepote izbrušenim kroz stoljeća, s voljom za istinom i pravdom izoštrenom tisućljetnim iskustvom’“.

S obzirom da su u audijenciji bili članovi Europske pučke stranke, Papa je naglasio da je u središtu njihovog angažmana narod kojega se ne može zaobići. „Narod je prije svega pozvan biti aktivni sudionik svakog političkog djelovanja. Prisutnost među ljudima i njihovo uključivanje u politički proces najbolji su lijek protiv populizama koji traže samo lak konsenzus i elitizama koji djeluju bez njega – dviju raširenih tendencija današnje politike“, naglasio je Sveti Otac.

Papa je, kao jedan od problema politike posljednjih godina, spomenuo stalno slabljenje usklađenosti, suradnje i međusobne veze između naroda i njegovih predstavnika. „Potrebno je ponovno izgraditi ‘tkivo naroda’, osobni kontakt između građanina i zastupnika, kako bi se, u svjetlu idealnog horizonta, moglo učinkovito odgovoriti na konkretne probleme ljudi“, zaključio je.

Pojasnio je što to konkretno znači za one koji se u svom djelovanju pozivaju na kršćansko-demokratske vrijednosti. „Prije svega, ponovno otkriti i usvojiti kršćansku baštinu iz koje dolazite, a da se pritom ne izgubi ‘nužna razlika između religijskog svjedočanstva proročke naravi – koje pripada crkvenoj zajednici – i kršćanskog svjedočanstva na razini konkretnih političkih odluka’. Biti kršćanin u politici ne znači biti konfesionalan, nego dopustiti da Evanđelje osvjetljava odluke koje treba donositi, pa i one koje ne nailaze na lagani konsenzus. To znači raditi na očuvanju veze između prirodnog i pozitivnog prava, između kršćanskih korijena i političkog djelovanja“, ustvrdio je Papa.

„Biti kršćanin angažiran u politici zahtijeva realističan pogled koji polazi od konkretnih problema ljudi“, istaknuo je Sveti Otac. „Zahtijeva prije svega brigu za dostojanstvene uvjete rada koji potiču ljudsku kreativnost u suočenju s tržištem koje je često dehumanizirajuće i nezadovoljavajuće; omogućuje prevladavanje straha, osobito prisutnog u Europi, od osnivanja obitelji i rađanja djece; suočavanje s dubinskim uzrocima migracija, uz brigu za one koji pate, ali i uvažavanje stvarnih mogućnosti prihvata i integracije migranata u društvo. Također zahtijeva neideološko suočavanje s velikim izazovima našeg vremena poput brige za stvoreni svijet i umjetne inteligencije, koja nudi velike mogućnosti, ali nosi i ozbiljne rizike“, dodao je.

„Biti kršćanin u politici znači ulagati u slobodu – ne u banaliziranu slobodu svedenu na proizvoljnost, nego u slobodu utemeljenu na istini, koja štiti slobodu vjeroispovijesti, mišljenja i savjesti u svim okolnostima, izbjegavajući „kratki spoj ljudskih prava“ koji na kraju otvara prostor sili i tlačenju“, zaključio je Sveti Otac i svima podijelio Apostolski blagoslov.