Predstavnici 14 redakcija, televizije, radija, novina i web portala okupili su se u utorak, 19. svibnja u Nadbiskupskom domu u Rijeci kako bi zajedno promišljali o temama koje je papa Lav XIV. istaknuo u svojoj ovogodišnjoj poruci povodom Svjetskog dana sredstava društvene komunikacije naslovljenoj „Zaštititi ljudski glas i lice“.

Uz nadbiskupa Uzinića, o porukama pape Lava XIV. govorili su rukovoditeljica HRT centra Rijeka Irena Hrvatin, urednica odjela Religija Hrvatskoga radija Blaženka Jančić, glavna urednica Novog lista Slavica Bakić i urednik portala Artkvart Kristian Sirotich. Nakon kratkih uvodnih izlaganja u kojima su urednici istaknuli što smatraju najbitnijom temom Papine poruke, svi su sudionici, novinari i urednici, imali priliku iznijeti svoje mišljenje, nadovezati se na Papinu poruku ili komentirati odnose Crkve prema novinarima, javnosti i društvu. Susret koji je organizirao nadbiskupijski Ured za odnose s javnošću moderirao je voditelj Ureda Danijel Delonga.

„Nismo vrsta sastavljena od unaprijed određenih biokemijskih algoritama. Svatko od nas ima nezamjenjiv, jedinstven poziv koji proizlazi iz života i otkriva se upravo u komunikaciji s drugima“, misao je koju je nadbiskup Uzinić istaknuo iz Papine poruke. „Važno je da štitimo dostojanstvo jedni drugih i svoje vlastito dostojanstvo i dostojanstvo jedinstvenog poziva koji proizlazi iz života i otkriva se u komunikaciji s drugima.“

Nadbiskup se prisjetio primjera koji smo proživjeli u COVID pandemiji kada su nova sredstva komunikacije pokazala sve svoje prednosti i omogućila komunikaciju, ali istodobno ukazala i kolika je važnost izravne komunikacije s drugima koja neće biti zasjenjena različitim tehnološkim sredstvima. „Vidjeli smo kako nam to zapravo, polako, ali sustavno ipak nagrđuje lice i iskrivljuje glas. I zato nam je bilo jako važno i potrebno što prije izaći iz te situacije. Mi koristimo blagodati suvremene tehnologije, ali isto tako moramo ostati svjesni da smo potrebni fizičke blizine, da trebamo biti blizu jedni drugima“, rekao je nadbiskup Uzinić.

Urednica Novog lista Slavica Bakić rekla je kako „razvoj tehnologije ne možemo i ne trebamo zaustaviti. No, u novinarskom poslu tehnologija je samo alat za rad. Bit novinarstva kao profesije, kao zanata, ipak je drugačija“, rekla je Bakić. Objasnila je zatim osnove novinarstva te naglasila odgovornost i vjerodostojnost kao karakteristike koje umjetna inteligencija ne može preuzeti od čovjeka.

Po pitanju pouzdanih izvora informacija istaknula je kako tu regionalni mediji imaju sve značajniju ulogu. „Ne zato što mogu biti brži od digitalnih platformi ili proizvesti više sadržaja od algoritama, nego zato što još uvijek imaju ono što tehnologija ne može, a to je stvaran odnos ljudima i odgovornost prema zajednici. Papa u svojoj poruci upozorava i na krizu terenskog novinarstva te rast nepovjerenja i dezorijentiranosti u društvu. I upravo u tom prostoru regionalni mediji imaju posebnu odgovornost. Mi ne pratimo samo događaje, nego zajednicu u kojoj živimo.“

Istaknula je da će u vremenu umjetne inteligencije, upravo ljudska dimenzija postati najveća vrijednost novinarstva. „Umjetna inteligencija može proizvesti tekst, i već to radi, ali ne može imati odgovornost za posljedice, ne može stati pred čovjeka kojemu je tim tekstom uništen život, ne može osjećati grižnju savjesti. A novinar i urednik to moraju. Urednici danas više ne uređuju samo novine ili portale, oni uređuju prostor povjerenja u društvu, koji postaje sve manji. I nije sve što je moguće dopušteno, niti je sve što privlači klik vrijedno objave. Možda prvi puta u povijesti novinarstva više nije dovoljno zapitati se je li nešto zanimljivo. Moramo se ponovo učiti pitati je li istinito, je li pošteno i, ono što je vrlo bitno, je li potrebno.“

Uz odgovornost dolazi i vjerodostojnost, a ona postaje zalog za budućnost. „Zbog toga budućnost novinarstva neće niti uništiti niti spasiti tehnologija. Uništit će je ili spasiti vjerodostojnost, a to je nešto što nijedan algoritam ne može proizvesti. Danas živimo u vremenu u kojemu informacija putuje brže nego ikada, a istina teže dolazi do čovjeka nego prije 20 ili 30 godina. I zato novinarstvo neće preživjeti zato što je brzo, nego zato što će ljudi i dalje tražiti nekoga kome mogu vjerovati. A ja se nadam da ćemo to biti mi, novinari“, zaključila je Bakić.

Voditeljica riječkog HRT centra Irena Hrvatin također je istaknula kako novinarstvo nikada nije bilo samo puko prenošenje informacije nego oduvijek susret. „Papina poruka nije poziv na tehnofobiju niti odbacivanje napretka, već je to poziv na novinarsku budnost, što se od nas i očekuje u ovom prijelomnom trenutku. Tehnologija nam daje korisne alate, ali odgovornost za istinu, empatija i ljudski susret ostaju i moraju ostati isključivo ljudska domena.“ Istaknula je i Papin poziv na edukaciju publike. „Mediji imaju veliku odgovornost za budućnost koju gradimo, zato je izuzetno važna i pismenost za medije u novim okolnostima – kako koristiti taj alat, a da opet ostanemo vjerni istini“, rekla je Hrvatin.

O vjerodostojnosti autentičnog ljudskog glasa govorila je urednica odjela Religija Hrvatskoga radija Blaženka Jančić. „Tajna uspjeha radija leži upravo u ljudskome glasu. Ne u nekom algoritmu, nego, kako kaže papa Lav u poruci, u tom biljegu koji je odraz Božje ljubavi i koji definira tu našu komunikaciju.“ Uz glas, Jančić je istaknula lice i pero kao simbole autentičnosti osobe i autorstva onoga što je objavljeno. „Naša prvenstvena uloga je svojim djelovanjem, svojim glasom, licem i perom graditi društvo mira, društvo u kojem komuniciramo jedni s drugima i primjećujemo se međusobno.“

Urednik Artkvart portala Kristian Sirotich potvrdio je temeljni poziv ovog susreta, da Crkva i novinari imaju zajedničku odgovornost u zaštiti dostojanstva drugoga i formiranju javnog mijenja. „Važne su Papine poruke o kritičkom mišljenju, provjeri izvora, lažnim vijestima, povjerenju i odgovornosti u komunikaciji. To nisu apstraktne teme, to je naš svakodnevni posao i naša svakodnevna opasnost. Brzina često pobjeđuje točnost, broj klikova postao nam je jedino mjerilo čitanosti, nestaju nijanse, a nakon toga ostaje samo bijes, tabori i etikete koje si nemilice lijepimo jedni drugima. Baš u tom prostoru vidim mjesto za zajedničko djelovanje Crkve i medija, ali i obrazovnih i kulturnih institucija, kao i civilnog društva.“

Ponovio je i Papin poziv na zaštitu ljudske osobnosti, ali i za odgovornost za objavljenu riječ. „Čini mi se da da riječ može zaštititi čovjeka, a može ga i povrijediti. Može vratiti dostojanstvo, ali može i oduzeti. Može otvoriti prostor razumijevanju, ali može pojačati strah, a može i napraviti podjelu. A čini mi se da upravo ovo posljednje u našem javnom prostoru posljednjih godina gledamo s jednim nevjerojatnim intenzitetom. Javnost je često svjesno polarizirana, poziva se na dijalog, a dijaloga nema. Poziva se na odgovornost bez spremnosti da se odgovornost preuzme. Sve se glasnije govori, a sve se manje sluša. I zato mislim da ovo nije samo pitanje umjetne inteligencije, to je pitanje kulture komunikacije. Ako javni prostor postane mjesto u kojem vrijedi samo zakon jačega, glasnijega i brojnijega, onda će biti prekasno kada se posljedice te komunikacije jednom presele s ekrana, portala i društvenih mreža na ulicu, a to nam se već događa“, zaključio je Sirotich.

Okupljeni novinari i urednici pohvalili su djelovanje Crkve u situacijama kada poziva na smirivanje tenzija i zaštitu ljudskog dostojanstva, integriteta i slobode, istaknuvši po tom pitanju upravo nadbiskupa Uzinića. Promišljali su i o drugim temama iz poruke pape Lava XIV., kao što je sve veći problem prepoznavanja tko je autor nekog teksta, skladbe ili fotografije, čovjek ili umjetna inteligencija. Stoga su istaknuli nužnost da mediji jasno označe sadržaje koji su kreirani umjetnom inteligencijom.