U koncelebraciji su bili zagrebački pomoćni biskupi Vlado Razum i Marko Kovač, službenik u Dikasteriju za kulturu i obrazovanje mons. Piotr Bajor, nadbiskupski tajnik vlč. Domagoj Topić te odgojitelji i duhovnici u Bogosloviji.

Nadbiskup Kutleša na početku je slavlja pozdravio kardinala de Mendonçu zaželjevši mu dobrodošlicu u Zagreb te istaknuvši kako njegova prisutnosti očituje povezanost mjesne Crkve sa Svetom Stolicom i Svetim Ocem.

Homiliju je potom na talijanskom jeziku održao kardinal de Mendonça, a prijevod na hrvatski pročitao je duhovnik Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa vlč. Ivan Grbešić. Na početku homilije kardinal je izrazio osobitu radost što svoj posjet Zagrebu započinje upravo euharistijskim slavljem u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu.

Kardinal je zatim protumačio odlomak iz Djela apostolskih o Pavlovom oproštaju sa zajednicom u Efezu istaknuvši kako je Pavlov odnos prema zajednici bio „autentično duhovno očinstvo koje se izražavalo u navještaju otkupiteljske ljubavi i u podsjećanju na riječi Gospodina Isusa, i koje se ostvarivalo u djelotvornom pastoralnom služenju kako bi svatko mogao rasti u vjeri“.

Govoreći potom o pet ključnih pojmova, odnosno elemenata života u Bogosloviji, ali i života svakoga vjernika, kao prvi je istaknuo odnos –  „temeljnu riječ koju treba naučiti u Bogosloviji“. Podsjetio je kako su ljudska bića stvorena za izgradnju živih odnosa, a ne za zatvorenost u same sebe. U središtu svakog odnosa nalazi se odnos s Bogom. „Bog ne postoji u našemu životu samo na razini riječi ili ideja, nego prožima samo tkivo života. On očekuje da uđemo u živ odnos s Njime. A u školi odnosa s Bogom učimo i mjerila za preobražen odnos s našom braćom i sestrama“, naglasio je kardinal.

Drugi važan pojam koji je istaknuo jest formacija. Pojasnio je kako je Crkva formativna zajednica, a Bogoslovija mjesto koje „živi i pomaže živjeti u skladu sa životom Crkve“. U tom je smislu bogoslovima uputio poticaj da vrijeme svoje formacije iskoriste na najbolji mogući način: „Neka vaše vrijeme u Bogosloviji bude vrijeme rasta u ljubavi prema Crkvi. Neka Crkva zazvoni strunama vaših srdaca. Smijali se i plakali s Crkvom, slavili vjeru i s njome bili sol i svjetlo Kristovo u svijetu“.

Govoreći o trećem pojmu, molitvi, podsjetio je na riječi pape Lava XIV. upućene bogoslovima: „Srce bogoslova oblikuje se u osobnom odnosu s Isusom. Tko ne moli, ne poznaje Učitelja; a tko ga ne poznaje, ne može ga istinski ljubiti niti se s njime suobličiti. Vrijeme posvećeno molitvi jest najplodonosnija životna investicija“.

Spomenutim trima pojmovima dodao je još dva: radost i istinu. Naglasio je da je radost izraz bića u punini te da „tajna radosti leži u prepoznavanju da je Otac u izvoru onoga što jesmo te da se to povjerenje u Njega pretvara u hvalu, pjesmu, blaženstvo i zajednički entuzijazam. Radost za kršćanina jest stanje postojanja, ali i stil života koji treba usvojiti.“

Tumačeći pojam istine istaknuo je studij teologije kao temeljni način na koji bogoslovi traže i čuvaju istinu te poručio: „Ljubite teologiju. Budite strastveni u njezinu proučavanju. Radite marljivo i ozbiljno. Narodu su Božjem potrebni vjerodostojni učitelji, mudri pastiri koji znaju na prikladan način prenositi kerigmu suočavajući se sa složenošću suvremene kulture“.

Nakon euharistijskog slavlja uslijedio je zajednički doručak u bogoslovskoj blagovaonici te prilika za susret i razgovor. Riječ zahvale na kraju kardinalova posjeta uputio je rektor Bogoslovije i zagrebački pomoćni biskup Vlado Razum predstavivši ukratko povijest Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa te istaknuvši radost i zahvalnost zbog posjeta kardinala de Mendonçe.