Biskup je u svojoj propovijedi istaknuo kako stojimo „pred Otajstvom koje na poseban način povezuje Nebo i Zemlju, Marijin život i naš život, Kristovo Uskrsnuće, ali i nadu koja je dana svakome tko Kristu pripada“, dodajući: „U Mariji uznesenoj u nebesku slavu, Crkva ne gleda samo završetak jednoga svetog života, već vidi i ono što Bog pripravlja čovjeku koji mu se povjeri i što Kristovo Uskrsnuće znači za našu budućnost“.

Govoreći o dubokoj ukorijenjenosti pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji u hrvatskome narodu, zapitao se o razlogu: „Nije to nastalo samo iz običaja koji se prenosi s naraštaja na naraštaj. U vremenima kada su ljudi imali malo sigurnosti na zemlji, često su upravo pred Marijom nalazili prostor u kojemu su mogli izreći svoju brigu, svoj strah i svoju nadu“.

„Pred njezinim su slikama i oltarima molili za obitelj, za mir, za povratak svojih bližnjih i za snagu da izdrže ono što se nije moglo promijeniti. I zato se pobožnost prema Mariji toliko duboko utkala u našu vjerničku baštinu. Ona je stoljećima učila ljude da u nesigurnostima ne izgube povjerenje u Boga“, podsjetio je mostarsko-duvanjski biskup.

„Marijin Magnificat danas zvuči kao proročki pogled na vlastiti život. Marija se ne zadržava na sebi; njezina radost izvire iz spoznaje da Bog ostaje vjeran, da vidi malene, da ne zaboravlja svoje obećanje i da čovjekov život može dovesti dalje nego što čovjek sam može zamisliti“, ustvrdio je.

Dodao je da „ono što je tada Marija ispjevala u Elizabetinoj kući, danas gledamo ostvareno u njezinu Uznesenju“.

„I to je jedan od razloga zašto je ova svetkovina tako bliska čovjeku koji živi pod teretom svakodnevice. (…) U životu mnogo toga što je najvrjednije ostaje skriveno od tuđih očiju jer se prava vrijednost i vjernost najčešće ne pokazuju u velikim i izvanrednim trenutcima, nego u tihom ustrajavanju kroz dane koji nisu laki, u prihvaćanju onoga što ponekad ne možemo promijeniti, ali nadasve u pouzdanju u Boga onda kada još ne vidimo kamo nas sve to vodi“, podsjetio je.

Govoreći o molitvi, mons. Palić je naglasio kako njezin smisao nije samo u tome da dobijemo ono što želimo. Ona „polako mijenja način na koji gledamo vlastiti život. Molitva nas uči predati Bogu ono što ne možemo sami riješiti i daje nam snagu da u onome što nam je povjereno ostanemo vjerni i ustrajni. Tek kad se to dogodi, pobožnost prema Mariji nije više samo lijepi običaj, nego postaje škola vjere“.

Koncelebrirali su kancelar Mostarsko-duvanjske biskupije don Antonio Zirdum i župnik don Josip Galić. Posluživali su bogoslovi i ministranti iz katedralne Župe.

Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti zbor „Marija“ po ravnanjem maestra don Dragana Filipovića. Nekoliko svećenika bilo je na raspolaganju vjernicima za sakrament pomirenja.

Na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije u mostarskoj katedrali je slavljeno pet misa, objavila je KTA.