Husina jama (BiH): 27 godina spomena na žrtve komunističkog režima
Foto: Samostan Čudotvorne Gospe Sinjske / Sveta misa za žrtve komunističkog režima kod Husine jame
Livno/Sinj (IKA)
Komemoracijom kod Husine jame na predjelu Vaganj na Kamešnici, na području Livna u BiH, nedaleko od Sinja, u subotu je 29. kolovoza obilježena 27. obljetnica početka organiziranih okupljanja u spomen na nevine žrtve komunističkog režima ubijene i bačene u jamu tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća, izvijestio je Samostan Čudotvorne Gospe Sinjske.
Misno slavlje predslavio je fra Zdravko Dadić, provincijal Franjevačke provincije Svetoga Križa – Bosne Srebrene, uz koncelebraciju umirovljenoga profesora fra Marka Ešegovića, gvardijana Franjevačkoga samostana na Gorici u Livnu, i fra Marinka Vukmana, gvardijana Franjevačkoga samostana u Sinju.
Koncelebriralo je još 20 svećenika iz cetinskoga i livanjskoga dekanata. Mješoviti zbor sastavljen od pjevača iz više župa pjevao je za vrijeme svete mise pod ravnanjem s. Vjere Gulić, pastoralne suradnice u Župi Bajagić – Obrovac Sinjski.
Na početku komemoracije i misnoga slavlja okupljenima se obratio fra Antonio Mravak, koji je pozdravio obitelji i rodbinu žrtava, predstavnike crkvenoga i društvenog života te brojne hodočasnike iz cetinskoga i livanjskoga kraja. U uvodnom obraćanju podsjetio je da se kod Husine jame od 1999. godine vjernici okupljaju na molitvu i dostojanstveno prisjećanje nevino ubijenih i bačenih u jamu, kao i svih žrtava komunističkoga režima, Drugoga svjetskog rata i poraća.
Posebno se prisjetio pokretača komemoracije, pokojnoga fra Bože Norca-Kljaje, koji je nekoliko dana prije otišao u Očev zagrljaj, naglasivši njegovu ustrajnost, vjeru i predanost očuvanju spomena na stradale. Zahvaljujući njegovu zalaganju, to je okupljanje tijekom godina postalo trajnim mjestom molitve, sjećanja i zahvalnosti prema onima kojima su nasilno oduzeti život i pravo na dostojan grob.
Fra Antonio potom je pozdravio potpredsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata Ivana Penavu, ministra demografije i useljeništva Ivana Šipića, župana Splitsko-dalmatinske županije Blaženka Bobana, vicekonzula Republike Hrvatske u Livnu Miroslava Jelića, gradonačelnika Livna Darka Čondrića, dogradonačelnika Sinja Denisa Bobetu, gradonačelnika Vrlike Juru Plazonića, izaslanstvo Grada Trilja te načelnika Općine Otok Silvija Norca-Kljaju.
Pozdravio je i predstavnike Počasnoga bleiburškog voda, Viteškoga alkarskog društva, Veteranskoga centra u Sinju, gradova i općina Cetinske krajine te udruga proizašlih iz Domovinskoga rata iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Poseban pozdrav uputio je okupljenim svećenicima i redovnicima, a osobito predslavitelju misnoga slavlja, provincijalu Franjevačke provincije Svetoga Križa – Bosne Srebrene fra Zdravku Dadiću, gvardijanu Franjevačkoga samostana u Livnu fra Marku Ešegoviću, gvardijanu Franjevačkoga samostana u Sinju fra Marinku Vukmanu te cetinskom dekanu i triljskom župniku don Slavku Volareviću.
Na poseban je način pozdravio obitelji i rodbinu ubijenih i bačenih u Husinu jamu, zahvalivši svima što svojim dolaskom potvrđuju da žrtve nisu i neće biti zaboravljene.
Zaključujući uvodni dio, fra Antonio Mravak istaknuo je da Husina jama treba ostati mjesto molitve, istine i dostojanstvenoga sjećanja, ali i trajna opomena da se zlo koje je obilježilo prošlost više nikada ne ponovi.
U propovijedi je fra Zdravko Dadić, provincijal Franjevačke provincije Svetoga Križa – Bosne Srebrene, istaknuo da Husina jama nije samo mjesto stradanja nego i trajna rana i opomena. Naglasio je da svaka žrtva ima svoje ime, lice i životnu priču te da kršćansko sjećanje mora biti povezano s istinom, pravdom, oprostom i molitvom.
Podsjetio je da „Bog čuje i Bog pamti“ te poručio da se žrtava ne smijemo sjećati s mržnjom, nego s odgovornošću da čuvamo istinu i gradimo mir. Posebno je naglasio da nas to mjesto poziva da budemo „stražari istine“, ali i graditelji mostova, kako se zlo prošlosti više nikada ne bi ponovilo. Na kraju je poručio da Husina jama za nas ne bude samo grob nego i izvor suosjećanja, istine i odlučnosti da živimo po mjerilima Evanđelja – po mjerilima ljubavi koja je jača od mržnje i života koji pobjeđuje smrt.
Na završetku misnoga slavlja i komemoracije fra Antonio Mravak zahvalio je svima koji su svojim dolaskom, molitvom i dostojanstvenim sudjelovanjem iskazali poštovanje prema žrtvama Husine jame. Posebnu zahvalnost uputio je predslavitelju misnoga slavlja fra Zdravku Dadiću, nazočnim svećenicima i redovnicima, predstavnicima državnih, županijskih, gradskih i općinskih vlasti, članovima Počasnoga bleiburškog voda, predstavnicima udruga proizašlih iz Domovinskoga rata te obiteljima i rodbini žrtava, koje desetljećima čuvaju bolno sjećanje na svoje najmilije.
Istaknuo je da je ovogodišnja komemoracija okupila oko dvije tisuće vjernika i hodočasnika, ponajviše iz cetinskoga i livanjskoga kraja, ali i iz drugih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Njihova brojna nazočnost, naglasio je, snažno svjedoči da žrtve Husine jame nisu prepuštene zaboravu te da njihov spomen i dalje živi u molitvi i sjećanju naroda.
Fra Antonio pritom je naglasio da obveza prema žrtvama ne može stati na molitvi, paljenju svijeća i polaganju vijenaca, nego da je potrebno učiniti i korak dalje. Pozvao je na sustavno, stručno i odgovorno istraživanje Husine jame, snimanje njezine unutrašnjosti i utvrđivanje sadašnjega stanja, osobito s obzirom na svjedočanstva da su se u jamu tijekom godina odlagale velike količine otpada.
Poseban poziv uputio je potpredsjedniku Hrvatskoga sabora Ivanu Penavi, predsjedniku Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, sa zamolbom da u okviru svojih mogućnosti i ovlasti pridonese povezivanju nadležnih institucija kako bi se Husina jama što temeljitije istražila, a istina o njoj rasvijetlila.
Na kraju je fra Antonio zahvalio svima koji su pridonijeli organizaciji komemoracije, osobito Udruzi „5 sela Orguz“, s. Vjeri Gulić i pjevačima, restoranima „Dubrovnik“ i „Blizanci“, graničnim policajcima s hrvatske i bosanskohercegovačke strane te medijima koji su pratili i najavljivali komemoraciju.
Najavio je novo okupljanje prve subote u rujnu iduće godine, pojasnivši da je ovogodišnja komemoracija iznimno održana krajem kolovoza zbog velikoga franjevačkog susreta koji će se 5. rujna održati u Međugorju u povodu 800. obljetnice preminuća sv. Franje Asiškoga.
Molitvom odrješenja nad Husinom jamom završeno je spomen-slavlje, a vijence su položila već spomenuta izaslanstva iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, izvijestio je Samostan Čudotvorne Gospe Sinjske.



