U napadima na New York i Pentagon te pri padu četvrtoga zrakoplova u Pennsylvaniji poginulo je gotovo 3000 ljudi. Nadbiskup je poručio da ni u najtežim trenutcima „nikada nismo sami“.

„Svi s kojima sam razgovarao točno se sjećaju gdje su bili prije 25 godina“, rekao je nadbiskup Hicks u povodu obljetnice napada izvedenih 11. rujna 2001.

Toga je dana kao svećenik Čikaške nadbiskupije bio na poslijediplomskom studiju. Prisjetio se kako je cijeli razred, nakon što je doznao za napade, sjedio u nevjerici. Napadi nisu pogodili samo mjesta na koja su se zrakoplovi srušili nego i tisuće ljudi čiji životi više nikada nisu bili isti.

Nadbiskup Hicks istaknuo je da su ljudi usred terora, tuge i šoka pronalazili vjeru te da im je ona bila oslonac. „Kada se sve raspada, ljudi se u svojoj nutrini ponovno okreću Bogu, vjeri, nadi i onim temeljnim vrijednostima koje nas povezuju kao narod“, rekao je.

U napadima su poginule i stotine pripadnika žurnih službi koji su pokušavali spasiti druge. Među njima je bio vlč. Mychal Judge, kapelan njujorške Vatrogasne službe i prva službeno potvrđena žrtva napada.

„Kada je potrebno, priskočite, ne oklijevate i pomažete. Izgubio je život, ali to je žrtvena ljubav“, naglasio je nadbiskup Hicks. Ime vlč. Judgea nalazi se među imenima 2977 žrtava napada 11. rujna 2001. ovjekovječenih na memorijalu u New Yorku.

Obljetnica se obilježava hodnjama sjećanja, polaganjem vijenaca, bogoslužjima, misama i svjetlosnim instalacijama. Točno u 8.46 po mjesnom vremenu, u trenutku kada je prije 25 godina prvi zrakoplov udario u Sjeverni toranj Svjetskoga trgovačkog centra, oglasila su se sva crkvena zvona u New Yorku, a grad je nakratko utihnuo.

Nadbiskup Hicks objasnio je da je to trenutak „da zastanemo, poslušamo, molimo, ne zaboravimo i sve to učinimo zajedno kao zajednica, s Bogom“.

U katedrali sv. Patrika 10. rujna navečer slavljena je misa bdjenja na kojoj su se okupili članovi obitelji žrtava, predstavnici njujorške Policijske i Vatrogasne službe, Lučke uprave i hitnih službi, civilnih vlasti i humanitarnih organizacija te svećenici i laici.

„Nakon događaja takvih razmjera potrebno je mnogo vremena. Zato okupljanje u vjeri i na misi pomaže“, rekao je nadbiskup, osobito istaknuvši potporu koju zajedništvo pruža ljudima koji tuguju i 25 godina poslije.

Obljetnica napada podsjeća i na krhkost mira, koji se može ostvariti samo zajedničkim djelovanjem i nadilaženjem neslaganja. Napadi su označili početak razdoblja napetosti, narušili osjećaj bratstva te poljuljali osjećaj stabilnosti i mira mukotrpno građen nakon završetka hladnoga rata.

Na misi u njujorškoj katedrali sv. Patrika bili su i rabini, imami, protestantski pastori te predstavnici međureligijskih i ekumenskih skupina. Njihova zajednička molitva bila je svjedočanstvo dijaloga i bratstva na koje su pape pozivali radi izgradnje mira u svijetu, državama, gradovima i obiteljima.

„Dijalog počinje s nama. Možemo se razilaziti u mišljenjima o teologiji, ekleziologiji ili politici. Ali moramo učiniti prvi korak, barem stati jedni uz druge i istinski slijediti primjer mira“, poručio je nadbiskup Hicks.

Istaknuo je da su za ozdravljenje i tugovanje potrebni vrijeme te da se bol ne može jednostavno potisnuti ni zanemariti. Nada je, međutim, vječna.

„Bog je s nama u dobru i u zlu. S nama je u našim tragedijama i radostima. Nikada nismo napušteni. Nikada nismo sami. Bog je bio s nama prije 25 godina, bio je s nama tijekom svih ovih godina, s nama je danas i bit će s nama sutra“, zaključio je nadbiskup Hicks.

Nadbiskup Hicks sudjelovat će 11. rujna i u međureligijskoj spomen-službi u Grčkoj pravoslavnoj crkvi i Nacionalnom svetištu sv. Nikole pri Svjetskom trgovačkom centru, izgrađenima na mjestu crkve uništene u napadima 2001. Zajedno s grčko-pravoslavnim nadbiskupom Amerike Elpidoforosom i drugim predstavnicima njujorških vjerskih zajednica odat će počast poginulima u napadima i onima koji su poslije umrli od njihovih posljedica.

Brojne župe Njujorške nadbiskupije također organiziraju spomen-mise. Mise će se slaviti i na groblju Resurrection na Staten Islandu, gdje je pokopana 61 žrtva napada, te na groblju Calvary u Queensu, gdje je pokopano još 16 žrtava.

U Washingtonu će nadbiskup Timothy P. Broglio, ordinarij Vojne nadbiskupije Sjedinjenih Američkih Država, u petak, 11. rujna, slaviti misu u spomen na žrtve u Bazilici Nacionalnoga svetišta Bezgrješnoga začeća.

U Pennsylvaniji će altoonsko-johnstownski biskup Mark L. Bartchak sudjelovati na međureligijskoj komemoraciji u Nacionalnome memorijalu leta 93 u Shanksvilleu. Komemoracija je posvećena sjećanju na putnike i članove posade leta 93 kompanije United Airlines koji su se suprotstavili otmičarima. Zrakoplov se srušio nedaleko od Shanksvillea i nije dosegnuo planiranu metu otmičara u Washingtonu. Biskup Bartchak navečer će moliti i na službenoj komemoraciji u Altooni.

Predsjednik Američke biskupske konferencije, nadbiskup Paul S. Coakley, u povodu 25. obljetnice terorističkih napada 11. rujna 2001. poručio je: „Dok se sukobi diljem svijeta zaoštravaju, obnovimo svoje opredjeljenje da budemo Kristova sredstva mira u sve rascjepkanijem i podijeljenijem svijetu. Izgradnja mira u našoj zemlji i cijelome svijetu – poslanje po kojemu se možemo zvati djecom Božjom – veliki je izazov našega vremena.“

Nadbiskup Coakley nastavio je: „Toga strašnoga dana i tijekom mračnih sati straha i neizvjesnosti koji su uslijedili moramo se sjetiti da nas je naša vjera podigla i poduprla. Kao narod ponovno smo se okrenuli Bogu u molitvi te se s obnovljenom snagom i osjećajem jedinstva vratili svojoj vjeri.“

Pozvao je katolike da se ujedine u molitvi za žrtve kojima su prije 25 godina neopravdivim činima nasilja oduzeti životi u Svjetskom trgovačkom centru, Pentagonu i ruralnom području Pennsylvanije.

Podsjetimo, sveti papa Ivan Pavao II. nalazio se u Castel Gandolfu kada ga je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice Joaquín Navarro-Valls telefonom obavijestio o napadima. Duboko potresen, Papa se odmah povukao na molitvu, a potom je američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu uputio brzojav u kojemu je izrazio sućut i blizinu.

Ivan Pavao II. govorio je o „neizrecivom užasu“, napade opisao kao „neljudske“, a taj trenutak povijesti nazvao „mračnim i tragičnim“. Na općoj audijenciji održanoj sljedećega dana na Trgu svetoga Petra, na kojoj na Papin zahtjev nije bilo pljeska, rekao je da je 11. rujna bio „mračan dan u povijesti čovječanstva i strašna povreda ljudskoga dostojanstva“.

„Kako je moguće počiniti djela tako okrutnoga barbarstva?“, upitao je Papa, istaknuvši da se odgovor na takvu okrutnost nalazi u Kristu, temelju nade i jamstvu da zlo i smrt nemaju posljednju riječ.

U Rimu se u vrijeme napada održavao 180. redoviti opći kapitul Reda svetoga Augustina, na kojemu je sudjelovao i američki augustinac o. Robert Francis Prevost, današnji papa Lav XIV. Za generalnoga priora Reda izabran je 14. rujna, a završnu misu kapitula predvodio je 21. rujna 2001. u crkvi Santa Maria del Popolo.

U homiliji je upozorio da su napadi tragičan izraz problema koji posvuda postaju sve ozbiljniji. „Mržnja i nasilje nastavit će rasti sve dok toliki ljudi budu prisiljeni živjeti u krajnjem siromaštvu i dok ih budu pritiskali brojni oblici nepravde“, rekao je tada o. Prevost.

„Dok mnogi traže osvetu, augustinci moraju svjedočiti evanđelje i njegove vrijednosti jedinstva, dijaloga, mira i pomirenja“, poručio je budući Papa.

Samo osam tjedana nakon napada sveti papa Ivan Pavao II. istaknuo je da je dijalog prijeko potreban za nadilaženje sukoba i izgradnju mira.

Na prvu obljetnicu napada, 11. rujna 2002., Ivan Pavao II. podsjetio je na rušenje tornjeva blizanaca i brojne nedužne živote koje su progutale ruševine. Ponovio je da terorizam „jest i uvijek će biti očitovanje neljudske okrutnosti“ te da ugnjetavanje, oružano nasilje i rat siju samo mržnju i smrt. „Razum i ljubav jedina su valjana sredstva za nadilaženje i rješavanje nesuglasica između pojedinaca i naroda“, istaknuo je.

Njegov nasljednik Benedikt XVI. posjetio je Ground Zero 20. travnja 2008., tijekom apostolskoga putovanja u SAD. Na mjestu nekadašnjih tornjeva blizanaca zapalio je svijeću u spomen na žrtve te zamolio Boga da donese mir svijetu ispunjenom nasiljem i čovječanstvu podari mudrost i hrabrost da neumorno radi za svijet u kojemu istinski mir i ljubav vladaju među narodima i u svakom ljudskom srcu.

Na desetu obljetnicu napada Benedikt XVI. uputio je pismo predsjedniku Američke biskupske konferencije, njujorškom nadbiskupu Timothyju Dolanu. Napade je opisao kao tragediju koja je bila još teža zbog tvrdnje počinitelja da djeluju u Božje ime. Naglasio je da nikakve okolnosti ne mogu opravdati terorizam jer je svaki ljudski život dragocjen u Božjim očima.

Ground Zero posjetio je 25. rujna 2015. i papa Franjo. Na tome memorijalnom prostoru, na kojemu su ispisana imena 2983 žrtava napada 11. rujna 2001. i bombaškoga napada na Svjetski trgovački centar 1993., sudjelovao je na međureligijskom susretu.

Napade je nazvao „besmislenim činom uništenja“ koji je prouzročio opipljivu i razdiruću bol što vapi k nebu. Istaknuo je da logika nasilja, mržnje i osvete može proizvesti samo bol, patnju, razaranje i suze, dok su život, pomirenje i jedinstvo pozvani pobijediti proroke uništenja i smrti.

„Izmolimo od Svevišnjega dar zauzimanja za mir. Mir u cijelome svijetu, koji nam je Bog dao kao dom svih ljudi i dom za sve ljude. Jednostavno – mir“, poručio je papa Franjo. Podsjetio je i na herojsku dobrotu, velikodušnost i spremnost na služenje koje su ljudi pokazali toga tragičnog dana, izvijestio je Vatican News.