Susret je održan pod vodstvom nadbiskupa Marseillea kardinala Jean-Marca Avelinea, koji koordinira mediteranski proces pokrenut na poticaj Svete Stolice s ciljem promicanja dijaloga, mira i suradnje među sredozemnim narodima.

Sudjelovalo je petnaestak predsjednika biskupskih konferencija i poglavara istočnih Crkvi u mediteranskim zemljama, koji su u Vatikanu bili na susretu održanom povodom 10. obljetnice objavljivanja apostolske pobudnice „Amoris laetitia“, među kojima jeruzalemski latinski patrijarh kardinal Pierbattista Pizzaballa, predsjednik Talijanske biskupske konferencije nadbiskup Bologne kardinal Matteo Maria Zuppi, antiohijski maronitski patrijarh kardinal Béchara Boutros Raï. Sudjelovali su i predsjednici biskupskih konferencija Španjolske, Malte, Grčke, Slovenije i Ukrajine te cilicijski armenski katolički patrijarh Rafael Bedros XXI. Minassian, apostolski upravitelj istanbulske armenske katoličke arhieparhije mons. Vartan Kirakos Kazanjian te nadbiskup Tunisa Nicolas Pierre Jean Lhernould, predstavnik Sjevernoafričke regionalne biskupske konferencije (CERNA).

Upravo je nadbiskupu Lhernouldu kardinal Aveline predložio osnivanje i vođenje biskupskog povjerenstva unutar Mediteranske crkvene koordinacije (COMED), koje već uključuje svećenike i laike. „Radi se o koordinaciji, u duhu zajedništva, projekata koji su trenutno u tijeku na Mediteranu“, objasnio je nadbiskup Lhernould.

Zajednički rad iznjedrio je pet glavnih tema: pravda i mir, međureligijski dijalog, obrazovanje i kultura, ljudske krhkosti poput migracija, i ekologija.

Generalni tajnik COMED-a o. Alexis Leproux sažeo je izazove koje je utvrdilo to regionalno crkveno tijelo. To su pomaganje biskupima da „uzmu u obzir složenu ravnotežu Sredozemlja bez rasipanja energije, praćenje konfliktnih područja i promicanje pedagogije mira“, kao i „izbjegavanje izolacije i ravnodušnosti prema vjerskim zajednicama“. U tom procesu, „u kojem život prethodi institucionalnoj dimenziji“, biskupi ne rade izolirano, nego umreženo, potičući dijalog sa skupinama teologa, svetištima i samostanima diljem sredozemnog bazena.

„U mediteranskom ekosustavu, poluge za izgradnju mira su međusobno poštovanje, slušanje, kultura, hrabrost različitosti i dužnost identiteta“, primijetio je o. Leproux.

Podsjetio je na dva značajna pastoralna teksta: bilješku „Odgoj za mir“, koju je objavila Talijanska biskupska konferencija 2025., i pastoralno pismo kardinala Pizzaballe „Vrate se u Jeruzalem s velikom radosti“ (usp. Lk 24, 52), objavljeno 2026. Jeruzalemski latinski patrijarh objašnjava da „pripadnost može biti jaka, a da ne postane kruta ili obrambena“, jer „dubina identiteta“ omogućuje „otvorenost prema drugomu“.

„Usuditi se prihvatiti viziju rođenu ne iz posjedovanja, straha ili opravdanja, već iz otkupljenja povijesti. Kakva bismo Crkva bili da nemamo hrabrosti ukazati na svijet koji još ne postoji, ali koji nam Bog obećava i koji već naziremo na obzoru“, pita kardinal.  Međutim, ta duhovna baština može se oblikovati samo kroz „hrabra iskustva životnosti i bratstva“.

Na susretu su najavljena predstojeća okupljanja. Susret međureligijske inicijative za Mediteran bit će održan u Asizu od 27. do 29. listopada u organizaciji franjevačke mreže Oikos. U povodu 40. obljetnice okupljanja na molitvi za mir na poziv sv. Ivana Pavla II., sudjelovati bi trebao i papa Lav XIV.

Nakon Mediteranskih susreta u Barceloni u lipnju 2026., biskupi, mladež i predstavnici civilnog društva okupit će se na sljedećem godišnjem susretu u srpnju 2027. u Dubrovniku. U Hrvatskoj se već održavaju Mediteranski teološki susreti koji u Rijeci okupljaju studente, nastavnike i teologe različitih denominacija, izvijestio je Vatican News.