U središnjem dijelu programa urednik zbornika prof. dr. sc. Šimo Šokčević predstavio je njegovo sadržajno i znanstveno usmjerenje. Zbornik je nastao na temelju međunarodnoga znanstvenog simpozija održanog 23. svibnja 2024. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu, u povodu trostrukoga jubileja sv. Tome Akvinskoga: 800. obljetnice rođenja, 750. obljetnice smrti i 700. obljetnice kanonizacije. Objavljen je 2026. kao 51. svezak niza Studije Biblioteke Diacovensia.

Zbornik okuplja sedam znanstvenih radova koji iz različitih filozofskih i teoloških perspektiva istražuju misao sv. Tome Akvinskoga. Među obrađenim temama nalaze se odnos općih moralnih načela i konkretnih ljudskih postupaka, pitanje osobnoga identiteta, odnos duše i tijela, uloga Svetoga pisma u oblikovanju teološke misli, razboritost kao pretpostavka ispravnoga djelovanja te metafizička pitanja biti i bitka. Posebna pozornost posvećena je i načinu na koji je Tomina misao prihvaćana i tumačena u đakovačkom crkvenom i intelektualnom prostoru.

Govoreći o vrijednosti zbornika, Šokčević je istaknuo da njegova važnost ne proizlazi samo iz povijesnoga jubileja, nego ponajprije iz pitanja koja Tomina misao otvara i koja ostaju aktualna. Naglasio je važnost razlikovanja kao temeljnoga čina mišljenja: potrebno je razlikovati moralno načelo od prosudbe konkretnoga slučaja, poznavanje dobra od sposobnosti dobrog djelovanja te vjeru i razum, kako bi se njihove međusobne veze mogle bolje razumjeti.

Pojašnjavajući što znači „lučiti bitno“, Šokčević je istaknuo da razlikovanje nije samo utvrđivanje razlika, nego pretpostavka pravilnoga povezivanja onoga što se razlikuje. U Tominu mišljenju razlikovati ne znači razdvajati: vjera i razum nisu isto, ali nisu ni neprijatelji; dušu i tijelo možemo razlikovati, a da pritom ne izgubimo iz vida jedinstvo čovjeka. Zato je važno ne žuriti prema gotovim odgovorima. Potrebno je najprije točno postaviti pitanje, razmotriti prigovore i razjasniti pojmove. Umijeće mišljenja nije tek u količini informacija, nego u sposobnosti da prepoznamo razliku presudnu za razumijevanje problema, prosudimo argumente i tek potom oblikujemo utemeljen zaključak.

Tijekom predstavljanja je istaknuto da dobra knjiga ne pruža samo nove informacije nego čitatelja potiče da zastane, pažljivije razmotri argumente, preispita vlastite pretpostavke i jasnije oblikuje vlastiti sud. Upravo se u tome prepoznaje važnost ozbiljnoga čitanja i akademskoga promišljanja.

Nakon predstavljanja zbornika pozornost je usmjerena na širi izdavački okvir Fakulteta, Biblioteku Diacovensia. Šokčević je predstavio njezinu ulogu u očuvanju i prenošenju rezultata znanstvenoga rada, istraživačkih pitanja i suradnji koje su tijekom godina oblikovale akademski život Fakulteta. Biblioteka obuhvaća različita područja, od filozofije i teologije do biblijskih i liturgijskih studija, crkvene povijesti i interdisciplinarnih tema.

Naglašeno je da izdavačka djelatnost nije tek katalog objavljenih naslova, nego svojevrsna intelektualna memorija Fakulteta. Objavljene knjige omogućuju da istraživački rad i rasprave nadžive pojedina predavanja, znanstvene skupove i studentske generacije te da ponovno postanu polazište za nova promišljanja.

Dio susreta bio je posvećen novom studentskom nakladničkom nizu „Teofil – radovi studenata Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu“, koji je predstavio prodekan za nastavu i studente te odgovorni urednik studentskoga časopisa Teofil izv. prof. dr. sc. Boris Vulić.

Odluku o pokretanju novoga nakladničkog niza Fakultetsko vijeće donijelo je 5. listopada 2026., na inicijativu Studentskoga zbora. Cilj je studentima omogućiti da kvalitetni radovi nastali tijekom studija i u okviru izvannastavnih aktivnosti dobiju priliku za daljnji razvoj i objavljivanje. Riječ je o književnim i umjetničkim ostvarenjima, zbirkama pjesama, stručnim i znanstvenim tekstovima, kao i zbornicima studentskih skupova.

Vulić je istaknuo da studentsko stvaralaštvo ne bi trebalo ostati ograničeno na trenutak u kojem nastaje ili na bilješke i tekstove koji se s vremenom zaborave. Novi nakladnički niz pruža institucionalni okvir u kojem se vrijedne ideje i rukopisi mogu prepoznati, razvijati i pripremiti za objavljivanje. Posebno je naglašena važnost studentske inicijative, koja je bila polazište za osnivanje novoga niza.

Istodobno je pojašnjeno da studentski karakter izdanja ne znači i blaže kriterije. Rukopisi moraju biti ozbiljno pripremljeni, stručno procijenjeni, urednički obrađeni i lektorirani. Proces objavljivanja podrazumijeva i doradu teksta, provjeru izvora, prihvaćanje stručnih primjedbi te suradnju autora s mentorima, urednicima i recenzentima.

Prema Vulićevim riječima, objavljivanje nije samo prilika da autor vidi svoje ime na koricama knjige, nego i škola odgovornosti prema vlastitoj misli i budućem čitatelju. Pisanje uključuje vraćanje tekstu, preoblikovanje, odabir i spremnost da se vlastiti rad dodatno razvija. Te su vještine važne ne samo za studente koji će nastaviti akademsku karijeru nego i za one koji se pripremaju za svećenički, vjeroučiteljski, pastoralni ili drugi profesionalni rad.