Pohod je organiziran u ozračju svetkovine Svih svetih i Dušnoga dana, kao prilika da djeca kroz jednostavnu gestu molitve i paljenja svijeća bolje upoznaju kršćansku vjeru u vječni život, ali i važnost zahvalnog sjećanja na one koji su živjeli prije nas.

Posebnu pozornost djeca su posvetila grobovima na kojima možda već dugo nitko nije zapalio svijeću, onima čijih se pokojnika više nema tko spomenuti ili čije obitelji žive daleko od rodnoga kraja. Paljenjem svijeća i molitvom za njih željeli su pokazati kako kršćanska ljubav nadilazi granice vlastite obitelji i ne prestaje ni smrću.

Bio je to ujedno mali sat vjeronauka izvan učionice, u kojemu su djeca na konkretan način učila što znači živjeti zajedništvo Crkve i brinuti se za druge, pa i za one koje nikada nisu osobno upoznala, navodi se u izvještaju iz Dubrovačke biskupije.