Istina je prava novost.

Vjernici Zadarske nadbiskupije hodočastili sv. Nikoli Taveliću u Šibenik

Vjernici Zadarske nadbiskupije sudjelovali su u nedjelju, 15. studenoga, na tradicionalnom 41. hodočašću sv. Nikoli Taveliću u Šibenik.

Prva postaja hodočašća bio je samostan svetog Frane koji je ujedno i Nacionalno svetište svetog Nikole Tavelića. Hodočasnike je na ulazu u crkvu i svetište dočekao gvardijan i rektor svetišta fra Josip Ivanović, a molitvu Večernje predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Vjernici su imali priliku pristupiti sakramentu ispovijedi i moliti svečev zagovor u svojim životnim potrebama.

U drugom dijelu hodočašća svečano misno slavlje u katedrali sv. Jakova predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić, u koncelebraciji sa zadarskim nadbiskupom Milanom Zgrablićem i petnaestak svećenika Zadarske nadbiskupije.

Na početku slavlja hodočasnicima je dobrodošlicu izrazio biskup Rogić, podsjetivši da se upravo u šibenskoj katedrali nalazi najstariji oltar podignut u čast tada blaženog Nikole Tavelića, koji je svetim proglašen 1970. godine.

Izrazio je radost zbog nastavka hodočasničke tradicije koja već 41 godinu povezuje dvije susjedne biskupije te se osvrnuo na povijest štovanja prvoga hrvatskog kanoniziranog sveca. Podsjetio je da je Sveta Stolica 1889. dopustila njegovo štovanje u Šibenskoj biskupiji, 1898. ono je prošireno na cijeli Franjevački red, a dvije godine poslije i na Svetu Zemlju. Put prema kanonizaciji, koja je 1970. svečano proslavljena u Rimu, obilježilo je i zauzimanje fra Ante Crnice, mons. Krešimira Zorića i tadašnjega šibenskog biskupa Josipa Arnerića.

U homiliji je biskup Rogić govorio o vjeri i mučeničkom svjedočanstvu sv. Nikole Tavelića i njegove trojice subraće, Deodata iz Ruticinija, Petra iz Narbone i Stjepana iz Cunea, koji su život položili za Krista u Jeruzalemu. Pozivajući se na apostolsko pismo pape Pavla VI. prigodom njihove kanonizacije, istaknuo je njihovu postojanost, hrabrost i spremnost da javno naviještaju Evanđelje.

Povezujući njihovo mučeništvo s misnim čitanjima iz Knjige Mudrosti i Poslanice Rimljanima, biskup je izdvojio dvije misli: „Nada im je puna besmrtnosti“ i „Ništa ih nije moglo rastaviti od ljubavi Kristove“.

„Sveti Nikola i njegova subraća to su životom i smrću posvjedočili. Njih je tjerala naprijed živa želja postati sveti svjedočeći Krista raspetog i uskrslog. Živjeli su tu nadu besmrtnosti, čvrsto vjerujući u život poslije ovog života, u vječni život s Kristom“, rekao je biskup.

Upozorio je da je upravo nedostatak nade jedan od velikih izazova današnjega čovjeka, osobito mladih, koji se nerijetko suočavaju s razočaranjem, nezadovoljstvom i gubitkom životnog smisla. „Koliko je ta nada u besmrtnost izvorom i naše životne snage? Koliko hrani i učvršćuje moju i tvoju vjeru?“, upitao je biskup, podsjetivši da primjer sv. Nikole Tavelića pokazuje da vjera čovjeku daje cilj i smisao koji nadilaze prolazne životne teškoće.

„Sve napasti, kušnje, izazovi, trpljenja i zavođenja, sve ima proći, ali Krist ostaje. Ostaje uvijek nepobjediva snaga Kristove ljubavi, Kristove žrtve i Kristova uskrsnuća“, poručio je. Govoreći o Isusovu pozivu na odricanje od samoga sebe i svakodnevno nošenje križa, biskup Rogić naglasio je da nasljedovanje Krista traži spremnost na promjenu vlastitoga života.

„Braćo i sestre za kime ćemo, ako nećemo za Isusom. Njegovim stopama dobrote, ljubavi, milosrđa, spremnosti na žrtvu koja donosi spasenje“, istaknuo je, dodavši da hod za Kristom ima svoju snagu, ali i svoju cijenu. Pojasnio je da se odricanje od sebe očituje u napuštanju sebičnosti, komoditeta i uskogrudnosti te stavljanju ljubavi prema Bogu i bližnjemu na prvo mjesto.

Govoreći o svakodnevnim životnim teškoćama, biskup Rogić podsjetio je da svatko nosi vlastiti križ, bilo da je riječ o bolesti, obiteljskim problemima, teškoćama na poslu ili drugim kušnjama. „Križ se uvijek lakše nosi ako ga zagrliš. To znači ići za Isusom, s njim dijeliti Božju ljubav i težinu križa, muku i uskrsnuće“, naglasio je.

Osvrnuvši se na poslanje Crkve u današnjem svijetu, biskup je poručio da primjer jeruzalemskih mučenika poziva vjernike da svoju vjeru ne zadržavaju samo za sebe, nego da je hrabro i vjerodostojno svjedoče. „Crkva je i danas pozvana biti misionarska, navjestiteljska, svjedočiti nadu besmrtnosti. Ne zatvoriti se u neke postojeće okvire i uzmicati pred svijetom, zatvarati se u sebe“, rekao je biskup. Podsjetio je i na poticaj pape Franje da kršćani svoju vjeru naviještaju nenametljivo, ali hrabro i s ponosom.

Istaknuo je da se veličina mučenika očituje u ljubavi koja je spremna na žrtvu i darivanje. „U mučenicima uvijek je ljubav pobijedila mržnju. Prava ljubav dokazuje se u žrtvi“, kazao je, upozorivši kako sebičnost razara zajedništvo, dok spremnost na darivanje drugima daje istinsku vrijednost ljudskom životu. „Na koncu, ono za što se ne umire, odumire, jednostavno nestaje jer nitko za to ne živi, jer se nitko za to ne žrtvuje. Kad pobijedi sebičnost, svi gube“, poručio je biskup Rogić.

Homiliju je zaključio molitvom sv. Nikoli Taveliću da današnjim kršćanima izmoli hrabrost u naviještanju Krista i milost vjerodostojnijeg življenja vjere.

Na završetku misnoga slavlja riječi zahvale uputio je generalni vikar Zadarske nadbiskupije mons. Ante Sorić. Posebnu zahvalu uputio je zadarskom nadbiskupu Milanu Zgrabliću, koji je za svakoga hodočasnika osobno pripremio molitvenu knjižicu, a prigodnom se riječju obratio vjernicima i tijekom večernje molitve u crkvi sv. Frane.

Liturgijsko pjevanje predvodio je pjevački zbor iz Preka.