Kraljeva Sutjeska, Sarajevo, (IKA) – Petstotinjak hodočasnika iz Hrvatske koji, na poticaj Nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavelića iz Šibenika hodočaste „Nikolinom Bosnom” u nedjelju 29. travnja imali su zajednički susret u franjevačkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci. Njihovi domaćini bili su franjevci Bosne Srebrene, na čelu s provincijalom fra Jozom Marinčićem. Upravo on im je uputio pozdravne riječi na prostoru jednoga od tri najstarija franjevačka samostana u Bosni. Govorio je o razvoju štovanja sv. Nikole Tavelića u hrvatskom narodu, osobito o sredini XX. stoljeća kada se pojavio žar molitve za kanonizaciju Nikole Tavelića koji je blaženim proglašen 1889. godine, a svetim 1970. Nakon što je u Hrvatskoj pokrenuta „Liga bl. Nikole Tavelića”, isto je učinjeno u BiH, 1943. godine. Njihovo je poslanje bilo moliti za kanonizaciju i širiti pobožnost prema bl. Nikoli na druge ljude. U to vrijeme grade se i crkve posvećene Nikoli Taveliću (primjer Tomislavgrad). U Sarajevu je u to vrijeme nastalo i svetište bl. Tavelića, u prostoru koji je danas sjedište Provincije Bosne Srebrene. Također su pokrenuli i časopis posvećen sv. Nikoli. I unatoč tome što su 1941.-1945. bile ratne godine, štovanje bl. Nikole Tavelića širilo se u hrvatskom narodu u Bosni (osim u Sarajevu, za kanonizaciju se molilo i u Kraljevoj Sutjesci, Zenici, Zavidovićima…).
„Želja za proglašenjem prvoga hrvatskog sveca bila je intenzivna, i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini”, rekao je fra Jozo Marinčić postavljajući ujedno i pitanje gdje je taj zanos sada? „Vidim ga sada u vama. Raduje me što ste obnovili štovanje sv. Nikole Tavelića u hrvatskom narodu, i što ste došli k nama u Bosnu. Nepravedno smo ga zapostavili. Možda su tome doprinos dale i nedaće koje su zahvatile hrvatski narod. No, i ovaj susret je znak da naš svetac nije zaboravljen. Zato vam hvala na ovom hodočašću i na prolaženju Nikolinim stopama kroz Bosnu.” Hodočasnicima se pridružila i s. Kata Karadža, predsjednica Vijeća franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i BiH koje je i pokrovitelj ovoga hodočašća.
U susretu u Kraljevoj Sutjesci sudjelovali su, uz hodočasnike iz Šibenika, vjernici iz Čakovca, Vinkovaca, Novog Marofa i Zagreba. Za neke od njih bio je to prvi susret s krajem i narodom središnje Bosne. A među domaćinima su bile i vjernice odjevene u narodnu nošnju koje su time pokazale koliko im je važan ovaj dolazak štovatelja sv. Nikole Tavelića u njihov kraj. Naučili su ovdašnji ljudi, kako su nam i posvjedočili, živjeti sa svojim fratrima. Naime, prvi franjevci u Bosnu su stigli 1291. godine. Kako je rekao provincijal fra Jozo Marinčić, „fratri su iznikli iz naroda, i povezanost s narodom traje i danas.” Pomogli su u narodu sačuvati vjeru i u vrijeme Turaka, jer su bili uz njih. Iz toga vremena potječe i običaj da se fratre u Bosni naziva „ujacima”. No, koliko god i danas bilo teško vrijeme, „mi se ne predajemo”, zaključak je susreta u Kraljevoj Sutjesci.