LAV XIV.
OPĆA AUDIJENCIJA

Trg sv. Petra
Srijeda, 28. listopada 2026.

Dokumenti Drugoga vatikanskog koncila
IV. Pastoralna konstitucija Gaudium et spes
7. Odnos između vjere i kulture (GS, 53–62)

Čitanje: Dj 17, 22–23

Draga braćo i sestre, dobar dan i dobro došli!

Drugi vatikanski koncil nije mogao zaobići pitanje kulture i njezina odnosa s kršćanskom vjerom. O tome govori u drugom poglavlju drugoga dijela konstitucije Gaudium et spes (GS).

Katolička Crkva oduvijek je nastojala naviještanje Evanđelja pratiti osnivanjem škola svih vrsta, s ciljem unapređivanja ljudskoga, kulturnoga i duhovnoga obrazovanja muškaraca i žena na svih pet kontinenata. Srednjovjekovna sveučilišta, kao što znamo, nastala su iz samoga srca Crkve, dajući odlučujući doprinos razvoju zapadne civilizacije. Istodobno, napredak kulture i znanja postavlja uvijek nova i sve dublja pitanja, potičući vjernike da obrazlože svoju vjeru (usp. 1 Pt 3, 15–17). Naposljetku, budući da su izraz duhovne dimenzije ljudskoga bića, različiti oblici kulturnoga stvaralaštva pridonose otvaranju ljudskoga uma trajnim pitanjima o smislu svijeta i ljudskoga postojanja te tako pripremaju čovjeka za prihvaćanje Evanđelja Isusa Krista.

Odnos između vjere i kulture nalazi svoj temeljni oslonac u utjelovljenju: ako je Božja Riječ tijelom postala i nastanila se među nama (usp. Iv 1, 14), onda je i vjera utjelovljena stvarnost, isprepletena s kulturom u koju je uronjena. Ona je također pozvana postati kulturom, odnosno doprijeti do čovjeka u njegovu životnom okruženju, satkanom od ljudskih riječi, predaja, religioznoga osjećaja, umjetnosti i poezije, misli i znanosti. Kao što je sveti Ivan Pavao II. rado ponavljao, „vjera koja ne postaje kultura jest vjera koja nije u potpunosti prihvaćena, nije u cijelosti promišljena i nije vjerno življena“ .

Vjera se može utjeloviti u svakoj kulturi jer se ni s jednom od njih ne poistovjećuje na poseban način. Ona u njima prebiva, oblikujući ih iznutra prema „obličju“ Isusa Krista, odnosno ljubavlju, služenjem i sinovskim priznavanjem Božjega očinstva. Tako Crkva u različitim kulturama prepoznaje ono što je u njima dobro, lijepo i istinito kako bi utjelovila i prenosila poruku Evanđelja. Istodobno, budući da je „poslana svim narodima svih vremena i krajeva, nije isključivo i nerazrješivo vezana ni uz koju rasu ili narod, ni uz neki poseban način života, ni uz bilo koji stari ili novi običaj. Vjerna vlastitoj predaji i istodobno svjesna univerzalnosti svojega poslanja, može stupiti u zajedništvo s različitim oblicima kulture. Takvo zajedništvo obogaćuje i samu Crkvu i različite kulture“ (GS, 58).

Crkva promiče kulturu zato što je ona dobro sama po sebi, služenje čovjeku i ostvarenju njegova poziva na zemlji. Zbog toga Gaudium et spes poziva međunarodnu zajednicu da svima omogući pristup temeljnim kulturnim dobrima, nadvladavajući nepismenost i nedostatak obrazovanja. Svi koji imaju sposobnosti za visoko obrazovanje – hrabro ističe Koncil – moraju dobiti stvarnu mogućnost da ga i steknu. Osim toga, „dužnost je svih pobrinuti se da se prizna i promiče vlastito i neophodno sudjelovanje žena u kulturnom životu“ (GS, 60).

Nadalje, Gaudium et spes ističe potrebu da se obrazovanje usmjeri prema određenom jedinstvu znanja, premda promijenjene životne okolnosti mogu otežavati njegovo ostvarenje (usp. GS, 61). Kršćani su prvi pozvani zauzimati se za ostvarenje toga mudrosnog jedinstva, ponajprije u samima sebi. Premda su iz Objave primili odgovore na velika pitanja ljudskoga postojanja, time nisu oslobođeni obveze strpljivoga intelektualnog i kulturnog obrazovanja. Naprotiv, njihove ljudske i znanstvene spoznaje moraju ići ukorak sa sadržajima njihove vjere, koje valja neprestano produbljivati s godinama i u skladu sa stupnjem obrazovanja.

Poseban poziv Koncil upućuje teolozima: „Oni koji se bave teološkim znanostima […] neka nastoje surađivati s ljudima koji se ističu u drugim znanostima, udružujući s njima svoje snage i mišljenja. Teološko istraživanje, dok teži dubokom poznavanju objavljene istine, neka ne zanemaruje dodir sa svojim vremenom kako bi moglo pomoći ljudima stručnima u različitim granama znanja da steknu potpuniju spoznaju vjere“ (GS, 62).

Braćo i sestre, konstitucija Gaudium et spes preporučuje nam da svoju vjeru ne živimo u duhu suprotstavljanja ili neprijateljstva prema svijetu, kulturi i njezinim ljudskim izričajima. Naprotiv, upućuje nam ovaj poticaj: „Neka, dakle, vjernici žive u najužoj povezanosti s ljudima svojega vremena i neka nastoje savršeno proniknuti u njihov način mišljenja i osjećanja, kako se on izražava u kulturi“ (GS, 62).

Postizanje zrele i odgovorne sinteze između vjere i kulture doista je neophodan uvjet za ustrajnost u kršćanskom pozivu, ali i nezaobilazan preduvjet za svjedočenje vjere u svijetu i njezino vjerodostojno prenošenje drugima.

Pozdravi

Srdačno pozdravljam hodočasnike francuskoga govornog područja koji dolaze iz Belgije, Kanade i Francuske. Pozivam svakoga od vas da obogaćuje svoje ljudsko, duhovno i kulturno obrazovanje kako bi pridonio utjelovljenju i prenošenju evanđeoske poruke u svojem životnom okruženju. Od srca vas blagoslivljam!

Upućujem srdačnu dobrodošlicu svim hodočasnicima i posjetiteljima engleskoga govornog područja koji sudjeluju na današnjoj audijenciji, osobito onima iz Engleske, Irske, Danske, Švedske, Gane, Japana, Jordana, Laosa, Pakistana, Filipina, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. Posebno pozdravljam članove skupine mladih iz biskupije Samoa – Pago Pago koji hodočaste u Rim i Asiz. Na svakoga od vas i na vaše obitelji zazivam radost i mir našega Gospodina Isusa Krista. Bog vas sve blagoslovio!

Srdačno pozdravljam hodočasnike njemačkoga govornog područja, osobito skupinu Velikoga priorata Austrije Suverenoga malteškog viteškog reda. U mjesecu studenome, koji je pred nama, Crkva se na poseban način spominje pokojnika. Iskažimo im duhovno djelo milosrđa moleći za njih kako bi, očišćeni, prispjeli u vječno zajedništvo s Bogom i njegovim svetima.

Srdačno pozdravljam hodočasnike španjolskoga govornog područja. Polazeći od evanđeoskih vrijednosti, potičem vas da budete promicatelji kulture u različitim područjima života i društva. Bog vas blagoslovio. Hvala vam lijepa.

Upućujem srdačan pozdrav svima koji govore kineskim jezikom. Draga braćo i sestre, neka vas Presveta Djevica Marija i dalje prati na vašem putu vjere i ljubavi. Od srca vas blagoslivljam!

Srdačno pozdravljam sve hodočasnike portugalskoga govornog područja, osobito one koji su došli iz Brazila! Draga braćo i sestre, molimo Duha Svetoga da nas vodi u poslanju naviještanja Evanđelja i u svijetu kulture, stavljajući svoje darove u službu vjere i dostojanstva ljudske osobe. Gospodin vas blagoslovio!

Pozdravljam vjernike arapskoga govornog područja, osobito one koji dolaze iz Jordana, iz Župe Bezgrešnoga Srca Marijina u Fuheisu. Pozvani smo ustrajati u vjeri kako bismo bili istinski Kristovi svjedoci u svijetu. Gospodin vas sve blagoslovio i uvijek vas čuvao od svakoga zla!

Srdačno pozdravljam Poljake. Slavite Godinu blažene Elizabete Róże Czacke, koja je hrabro prihvatila život s invaliditetom te je, osnivajući brojna djela, postala „slijepa majka slijepih“. Neka redovnička družba koju je osnovala, posvećena davanju zadovoljštine Bogu za duhovnu sljepoću svijeta, osnažuje naše svjedočanstvo kako bi mnogi ljudi ugledali Božje spasenje. Hvaljen budi Isus Krist!

* * *

Upućujem srdačan pozdrav hodočasnicima talijanskoga govornog područja, osobito svećenicima biskupije Teramo-Atri te vjernicima iz San Martina in Pensilis, Giugliana in Campaniji, Forija, Terama i Villamarea.

Pozdravljam također skupinu „CISL Abruzzo e Molise“, pripadnike Zapovjedništva Četvrte pomorske divizije i Školu „Sveta Obitelj“ iz Martinenga.

Moje su misli naposljetku upravljene mladima, bolesnicima i mladencima. Nekoliko dana prije svetkovine Svih svetih pozivam vas da upravite pogled prema tome nepreglednom mnoštvu muškaraca i žena koji nam se predstavljaju kao proročki znak budućega života, koji već započinje zauzimanjem i kršćanskim svjedočenjem tijekom zemaljskoga života.

Svima udjeljujem svoj blagoslov.

Papa: Vjera obogaćuje svaku kulturu i privodi je punini