Nakon susreta s voditeljima vatikanskih dikasterija biskup Bätzing ističe: „Sve smo stavili na stol. Među prijedlozima bio je i moratorij na sinodalni proces, ali to nije moguće zaustaviti. Moramo dati odgovore“, primjerice, kada su u pitanju žene, one su „nestrpljive“ da konačno budu prepoznate i priznate.

Biskup Bätzing kazao je da se u Limburg vraća „rasterećen, ali i zabrinut“. Rekao je to na kraju ad limina posjeta Rimu šezdeset i dvojice njemačkih biskupa koji su tijekom tjedna razgovarali s Papom i voditeljima dikasterija Rimske kurije, od kojih su neke u petak navečer ponovno susreli u institutu Augustinianum na privatnom međudikasterijskom susretu bez presedana koji nije slučajno definiran kao „žurni slučaj sinodalnosti“.

Razgovori u različitim resorima bili su „dobri, iako različiti“. „Najteološkija stvar“, objasnila je generalna tajnica Biskupske konferencije, koja je također bila prisutna, bio je posjet kardinalu Kurtu Kochu u Dikasteriju za promicanje jedinstva kršćana. Bio je to posjet na kojem mons. Bätzing nije prisustvovao.

Nema raskola, nema „zaustavljanja“ u sinodskom procesu

Biskup Limburga na jedno od pitanja tijekom 90-minutnog susreta s međunarodnim novinarima odgovara da se u Njemačku vraća „rasterećen“, jer je u razgovorima bilo moguće razjasniti da njemački biskupi nemaju nikakvu namjeru za „raskolom“: „Mi smo katolici i to želimo ostati“. I zato što se pokazalo da je „dijalog moguć“, stavljajući na stol „sve, sve“: kritike, iritacije, zahtjeve, prijedloge, rezerve „iz Rima“ te nadasve nedoumice oko Sinodalnog puta (Der Synodale Weg), sinodskog procesa započetog 2018. u Njemačkoj u kojem laici i posvećeni ljudi raspravljaju o pitanjima kao što su svećeništvo i za žene, celibat, spolni moral.

Mons. Bätzing je također „zabrinut“, jer upravo u tim pitanjima ostaju „razlike“ između Crkve u Njemačkoj i onoga što je više puta nazvao „Rimskom Crkvom“. Išlo se čak do toga da je na jučerašnjem susretu – kako čitamo u zajedničkom priopćenju objavljenom kasno navečer – jedan kardinal iznio prijedlog „moratorija“ za njemački sinodski proces. „To je značilo zaustavljanje našeg hoda. To nije opcija, to nije rješenje, mnogi su biskupi to jasno rekli, pa je skinuto sa stola”, rekao je biskup Bätzing stojeći uz Beate Gilles, prvu ženu izabranu za glavnu tajnicu Biskupske konferencije.

„I ja sam – dodao je – igrao ulogu bad guy (negativca) u razgovoru… Iznimno je velika zabrinutost da bi sinodski hod u Njemačkoj mogao biti požar koji se širi posvuda. Željelo se to na neki način ograničiti. Ali već smo rekli da to u ovim vremenima nije moguće, nije moguće blokirati stvari. Nije dio kulture sinodalnosti zastrašivati, plašiti. Ako je to nekad bila metoda, to nije bila prava metoda“.

Zabrinutosti Svete Stolice

Otkako je započeo Synodalerweg, Sveta Stolica izražavala je zabrinutosti u vezi s metodologijom i nekim stajalištima zauzetima na tom putu. Sam Papa poslao je pismo Božjem narodu koji je na putu u Njemačkoj, u lipnju 2018., da izrazi jasne preporuke. Potom su se prefekt Dikasterija za biskupe kardinal Marc Ouellet i predsjednik Dikasterija za zakonske tekstove Filppo Iannone susreli s kardinalom Reinhardom Marxom (ranijim predsjednikom) i drugim čelnicima Njemačke BK. Konačno, s jednom nepotpisanom „izjavom“ u srpnju, Sveta Stolica je ponovno intervenirala preporučujući da se ne započinju „nove službene strukture ili doktrine“ u partikularnim njemačkim Crkvama, „prije usuglašenih dogovora na razini sveopće Crkve“. Na kraju, ali ne i najmanje važno, u nedavnom intervjuu s novinarima u zrakoplovu na povratku iz Bahreina, Papa je upozorio Crkvu u Njemačkoj na opasnost od „protestantizacije“.

U razgovorima s Papom i s voditeljima dikasterija

Na sve se to reflektiralo i u ovotjednim razgovorima: kako u više od dvosatnoj audijenciji biskupa kod Pape u Apostolskoj palači, što je bio „poticajan i povjerljiv dijalog“, tako i u susretima s voditeljima dikasterija na večernjem susretu na kojemu Papa nije sudjelovao. „Kad smo saznali da neće doći, bili smo tužni”, rekao je mons. Bätzing, ali Papa nas je „ostavio da raspravljamo kao braća. Išlo je dobro tako“.

Izlaganje mons. Bätzinga pred voditeljima dikasterija

Njemačka biskupska konferencija objavila je u subotu i uvodno izlaganje koje je biskup Bätzing imao u petak 18. studenoga na susretu s voditeljima nekih dikasterija. U njemu navodi da je Crkva u Njemačkoj intenzivno čitala Papino pismo iz 2019. i da se njime nadahnjivala. „Ali, također iskreno kažem da je izazvalo čuđenje što se Papino pismo uopće ne osvrće na stvarnu početnu točku Sinodalnog puta, naime na seksualno zlostavljanje, neadekvatno postupanje s tim od strane crkvenih vlasti, zataškavanje od strane biskupa i također na stalnu netransparentnost u obradi kod rimskih vlasti“. Posebno su skandali sa zlostavljanjem bili razlog da katolici u Njemačkoj pokrenu sinodalni proces.

Sve na stolu

„Nitko neće moći reći da nije imao priliku izraziti se”, dodao je. „Iznad svega – precizirao je – razgovarali smo o tome kako se odvija evangelizacija u sekularizirano doba. Ne možemo nastaviti kao prije, riječ je o prenošenju poruke evanđelja ovdje i sada, a ne samo o gledanju u prošlost. Papa je to uvijek govorio: moramo se izložiti riziku ‘neravne’ Crkve. Razgovor sa Svetim Ocem bio je zaista vrlo ohrabrujući o tome. Izrazili smo različita stajališta, uključujući i teološka… Papa je istaknuo da želi Crkvu s napetostima, rekao nam je da je za pronalaženje rješenja potrebna hrabrost i strpljenje”.

„Nestrpljivost“ žena

Međutim, njemačkim vjernicima koji vrše „pritisak“ na pojedina pitanja nedostaje strpljenja, rekao je predsjednik biskupa koji je citirao jučerašnju zajedničku izjavu Svete Stolice i Njemačke BK, koja pak govori o „svetom i strpljivom narodu Božjem“. „Jezik je – primijetio je – rimski. Surađivali smo, ali to nije jezik koji se govori u Njemačkoj. Moramo suživjeti s ovim… Božji ljudi nisu strpljivi, oni vrše pritisak”. Prije svega, žene su te koje pokazuju veću „nestrpljivost“, rekao je biskup, jer žele shvatiti kakvu ulogu, službu i poslanje mogu vršiti unutar Crkve. „Uloga žene je najhitnija stvar, ona koja nas najviše razdvaja“. S jedne strane, za Rim postoje „jasna viđenja“, primjerice ređenje žena za svećenice je „zatvoreno pitanje“. S druge strane, njemačke katolkinje to „trpe, ali onda kažu: Crkva koja sve to odbacuje ne može biti moja Crkva“.

Dati odgovore

Slučaj žena simboličan je slučaj stanja „napetosti“ koje, prema mons. Bätzingu, doživljava Crkva u Njemačkoj: nema nikakve raskolničke namjere, nema želje za prekidom dijaloga, već je tu potreba za davanjem odgovora. „Naša Crkva ne ide posebnim putem i neće donositi nikakve odluke koje ne može donijeti sveopća Crkva, već mora pronaći odgovore na pitanja koja joj vjernici postavljaju“, rekao je.

Povjerenje s pukom

Rizik je da će se distanca između Crkve i vjernika još više povećati, rekao je biskup Bätzing. „Povjerenje“ u Crkvu pogođeno je skandalima seksualnog zlostavljanja. Oni su, nakon objave Izvješća 2018., bili „čimbenik okidač“ za ideju sinodskog hoda. „Izgubljeno je povjerenje u svećenstvo, u biskupe, u vodstvo uprave Crkve. Božji narod mora biti taj koji nam vraća hijerarhijski autoritet”, naglasio je mons. Bätzing. Sinodski proces stoga želi biti put oporavka i učvršćivanja tog odnosa. „Crkva je uzdrmana, potrebni su novi putovi za suočavanje s krizom. Ponavljanje prošlosti nije izlaz iz krize”.

Blagoslov za homoseksualne parove

U tom je smislu biskup – na pitanje novinara – odgovorio na pitanje hoće li nakon susreta proteklih dana, po povratku u Njemačku ukinuti blagoslov istospolnih parova ili će ostaviti slobodu župnicima i biskupima koji to žele nastaviti da to čine. „Radimo na tom pitanju. Kao biskup neću ukinuti ove blagoslove među ljudima koji vjeruju u Božji blagoslov u odnosu vjernosti za budućnost”. Mons. Bätzing podsjetio je da su se posljednji pape već očitovali o toj temi: „Bili su vrlo jasni po tom pitanju, nastojali su reći da je pitanje zatvoreno, ali mi kažemo da pitanje i dalje postoji“.

„Protestantizacija“

Što se tiče „protestantizacije” Katoličke Crkve, prvi čovjek Njemačke BK je rekao da je to definicija onih koji ne poznaju dobro stanje stvari: „Katolička specifičnost je to što smo mi sakramentalna i hijerarhijska Crkva i to želimo ostati. Rekao sam to i u jučerašnjem izlaganju: već postoji dobra Evangelička Crkva”. “Ni za jednog biskupa i laika na sinodskom hodu raskol nije bio opcija”, pojasnio je biskup. “Mi smo katolici i to ostajemo. Ali, mi želimo biti drugačiji, osjećamo se odgovornima. Određene stvari se govore prema van da bi se utjeralo strah”.

Usporedbu s „dobrom Evangeličkom Crkvom“ smatra „vrlo neprimjerenom”: Mi „tražimo bolju Katoličku Crkvu koja živi od sakramentalne dimenzije”. Njemački su biskupi željeli „unijeti brige i napetosti u univerzalni crkveni sinodski hod“. Rimski radni dokument za Sinodu jasno pokazuje „da Sinodalni put Crkve u Njemačkoj treba shvatiti kao dio sinodske dinamike koja je zahvatila cijelu Crkvu“. Zato biskup Bätzing nadodaje: „Teme kojima se bavimo na četiri foruma i na sinodskim skupštinama (Sinodalnog puta) raspravljaju se i u drugim dijelovima Crkve“.

Slučaj Woelki

Na konferenciji je spomenuta i činjenica da se tijekom razgovorâ za vrijeme posjeta ad limina spominjao kardinal Rainer Maria Woelki, koji je bio u središtu žestoke polemike vjernika Kölnske nadbiskupije zbog – prema njihovim optužbama – zataškavanja slučajeva zlostavljanja. Kardinal je svoju ostavku predao Papi koji ju je zasad odbio. Prefekt Dikasterija za biskupe kardinal Ouellet bio je „vrlo rezerviran“ kad su ga upitali o Woelkiju, kazao je mons. Bätzing. O tome se razgovaralo i s Papom i s voditeljima dikasterija: „Vrlo je jasno rečeno da situacija u Kölnu postaje sve nepodnošljivija i za nadbiskupa i za vjernike“, objasnio je mons. Bätzing. „Svi jako pate, pritisak sve više raste. Papa se ponovno izjasnio, razmišlja, odluka nije donesena u razgovoru i nismo je očekivali. Na osobnoj razini sam mislio da je moj posao o tome govoriti, ali i drugi su govorili o tome, jasno, govoreći da ne možemo dalje ovako, trebamo rješenje”.