Tradicionalno slavlje u bečkoj katedrali svetog Stjepana, koje već godinama organizira molitvena zajednica Križarskog pohoda krunice i pokore (Rosenkranz-Sühnenkreuzzug), bilo je u znaku pitanja kamo ide Europa. Svečano misno slavlje predvodio je nadbiskup Lackner, koji je ujedno i pokrovitelj molitvene zajednice.

Pitanje „kamo ide Europa“ nameće i pitanje „odakle“, naglasili su nadbiskup Lackner i zastupnik Karas. Salzburški nadbiskup u propovijedi je upozorio na opasnost prebrzih odgovora i pozvao na življenje samog pitanja. Biti kršćanin znači izložiti se pitanjima vremena i zauzeti se, rekao je nadbiskup Lackner, opisujući Europu kao prostor u kojemu je došlo do jedinstvenog susretanja grčke filozofije i judaističko-kršćanskog spasenjskog vjerovanja.

Plod toga susretanja znanje je o bezuvjetnom i jedinstvenom dostojanstvu osobe, koje predstavlja podlogu ljudskih prava. Za kršćane, jedinstvenost osobe temelji se pritom u konačnici na jedinstvenom djelu Božjeg stvaranja, koje čovjeku daje njegovo neotuđivo dostojanstvo, rekao je nadbiskup Lackner, oslanjajući se pritom na misao škotskog teologa franjevca Ivana Duns Scota.

S obzirom na neotuđivo pravo osobnog dostojanstva, salzburški je nadbiskup naglasio nepovrjedivost života i njegov karakter dara. „Početak i kraj predstavljaju trenutke u životu koji upućuju na jednu drugu zbilju“, rekao je, upozorivši da se početak i kraj života sve više podređuju „čovjekovoj učinkovitosti“. „To međutim slabi životnu snagu između početka i kraja“, naglasio je, uz napomenu kako je snažan porast ugroze samoubojstva kod djece i mladih zaprepašćujući signal.

Molitva i zauzimanje za život kao Božji dar mora stoga kod kršćana biti uvijek na vrhu njihova angažmana. Kršćani se u Europi trebaju zauzimati u onome što ne čine. Kršćani si trebaju dati slobodu nesudjelovanja u onome što zadaje duh vremena, nego se „zauzeti za ono što smo vjerujući vidjeli“, pozvao je nadbiskup Lackner. Konkretno, to znači molitvu i angažman za mir u Ukrajini, pojasnio je.

Lackner je, kao i predsjednica molitvene zajednice Traude Gallhofer, podsjetio na činjenicu da je ovogodišnja proslava Imena Marijina prva nakon smrti dugogodišnjeg duhovnog voditelja zajednice, oca Benna Mikockog, koji je preminuo prije nekoliko mjeseci. Fra Benno Mikocki je 47 godina djelovao u zajednici, a pripremio je i temu za ovogodišnju proslavu.

„Kršćanske vrijednosti pokazuju nam put, ali jesu li siguran kompas i odgovor na pitanje kamo ide Europa“, upitao je prvi dopredsjednik Europskog parlamenta Othmar Karas u uvodnom predavanju na svečanosti. U središtu njegova predavanja bila je ruska agresija na Ukrajinu kao i brojni zajednički izazovi u Europi.

„Europa se nalazi u kriznom modusu“ i potrebni su joj angažman i odgovornost sviju, naglasio je. Rat na europskim granicama „barbarska je agresija“, i „brutalni rat za uništenje, protivan međunarodnom pravu“, rekao je Karas. Europa i kršćanstvo „nedjeljivo su povezani“, ustvrdio je. Kad je riječ o Europi kao vrijednosnoj zajednici, tada se misli u prvom redu na kršćansko-judaistički vrijednosni temelj europskog kontinenta, naglasio je Karas, izričito pozivajući na ozbiljno shvaćanje složenosti svijeta i upozorivši na populistička pojednostavljenja.

Kršćani su pozvani na zajedničko traženje rješenja glede europskih vrijednosti poput mira, slobode, demokracije, pravne države, dostojanstva osobe, solidarnosti i supsidijarnosti, naglasio je. „Zadržimo srce koje sluša“, rekao je pozivajući se na kralja Salomona. „Pomolimo se za skori i pravedni mir u Ukrajini“, pozvao je i dodao: „Učinimo djela solidarnosti, još je mnogo toga za učiniti“.

Gvardijan bečkog franjevačkog samostana fra Oliver Ruggenthaler pročitao je sudionicima poruku apostolskog nuncija u Austriji nadbiskupa Pedra Lopeza Quintane, koji im je prenio pozdrave i blagoslov pape Franje. „Mir u Austriji ne može se odvojiti od mira, slobode i blagostanja svih naroda“, te valja i dalje moliti krunicu za mir u svijetu, poručio je nuncij.

Prvi dio slavlja, onaj u bečkoj katedrali, završio je tradicionalnom procesijom s kipom Gospe Fatimske, a proslava se nastavlja u nedjelju pod vodstvom predsjednika Austrijske redovničke konferencije, nadopata salzburškog benediktinskog samostana svetog Petra oca Korbiniana Birnbachera. Karas će održati govor i u nedjeljnom dijelu slavlja.

Molitvena zajednica Križarskog pohoda krunice i pokore osnovana je 1947. pod dojmom Drugog svjetskog rata. Bečko slavlje Imena Marijina izvorno vuče korijene iz zahvalne svečanosti za oslobođenje Beča od turske opasnosti, a u međuvremenu je preraslo u godišnju molitvu za mir.

Procesija također ima povijesni kontekst, podsjeća na događaj kad su se kršćanske vojske pred Gospinim likom okupljale u obranu od turske opsade. Procesija također podsjeća na velike molitvene ophodnje na bečkom Ringu, koje je organizirala molitvena zajednica pozivajući na molitvu za slobodu Austrije okupirane nakon rata.

Molitvena zajednica Križarskog pohoda krunice i pokore od osnutka privukla je oko 2.3 milijuna vjernika iz 132 zemlje, a danas ima oko 300 tisuća članova. Blagdan Imena Marijina uveo je papa Inocent XI. u 17. stoljeću, a papa Pio X. odredio je da se slavi na obljetnicu pobjede nad Turcima kod Beča 12. rujna 1683. godine, prenosi Kathpress.