U godinu dana zbog vjere ubijeno gotovo 5.000 kršćana

To znači da je svaki sedmi kršćanin izložen nekoj vrsti progona ili diskriminacije.

Prema navodima zaklade Open Doors, samo u razdoblju od 1. listopada 2022. do 30. rujna 2023. u svijetu je ubijeno 4.998 kršćana i uništeno ili zatvoreno 14.766. kršćanskih građevina.

Te tužne brojke vjerojatno su još veće, proizlazi iz Svjetskog indeksa progona (Weltverfolgungsindex – WVI) za 2024., objavljenog u srijedu.

Zaklada Open Doors već 30 godina sastavlja popis 50 zemalja s najvećim progonima kršćana.

Vrh toga popisa zauzima Sjeverna Koreja s najviše progona, a slijede Somalija, Libija, Eritreja, Jemen, Nigerija, Pakistan, Sudan, Iran i Afganistan. Najmnogoljudnije zemlje Indija i Kina na tom su popisu na 11. i 19. mjestu.

Intenzitet progona povećao se i prošle godine. Diskriminacija kršćana očituje se u prijetnjama, protjerivanju i umorstvima.

Počinitelji su same vlade koje ruše crkve i progone biskupe, kao primjerice u Nikaragvi koja zauzima 30. mjesto, ili ekstremističke skupine koje, kao primjerice u Nigeriji koja se našla na 6. mjestu, napadaju sela i ometaju bogoslužja. Među progoniteljima su i klanovi i obitelji koji zlostavljaju svoje najbliže koji su prešli na kršćanstvo.
Prema navodima zaklade, nasilje nad kršćanima u posljednju godinu dana bilo je vidljivo poglavito kroz rušenje ili zatvaranje kršćanskih ustanova poput crkava, škola ili bolnica. Najviše zatvaranja crkava bilo je u Kini i Indiji. Dok u Kini nasilje nad kršćanima uglavnom dolazi od vlasti, u Indiji je izvor nasilja najčešće u agresivnim skupinama koji napadaju crkve.

U Indiji su, prema navedenom izvješću, nacionalistički hinduisti ubili najmanje 160 kršćana zbog njihove vjere. U godini prije bilo je 17 takvih ubojstava. Samo u saveznoj državi Manipuru 2023. srušeno je više od 400 crkava.

Kurt Igler, ravnatelj zaklade Open Doors u Austriji, zatražio je da se nasilje više i jasnije tematizira u javnosti.

“Ekstremni porast nasilja nad crkvama i zgradama u protekloj godini mora nas sve u zapadnim zemljama prodrmati i pokrenuti naše ciljano djelovanje”, rekao je. Igler očekuje “pozicioniranje odgovarajućih političkih i vjerskih skupina”.
Igler je pozvao i austrijsku politiku i javnost da se “zauzmu da vlade dotičnih zemalja ponude zaštitu od napadača, da osiguraju pravdu za žrtve a počinitelje pozovu na odgovornost”.
Kršćani u Sjevernoj Koreji prisiljeni su prakticirati svoju vjeru u potpunoj tajnosti, a ako ih se otkrije prijeti im prisilni rad. Prema procjenama zaklade Open Doors, u Sjevernoj Koreji broj zatvorenima iz političkih i vjerskih razloga iznosi oko 200.000, od kojih je 50.000 do 70.000 u zatvoru zbog pripadnosti kršćanstvu.

U međuvremenu, dramatično se zaoštrava situacija kršćana u subsaharskoj Africi. Najveći broj ubojstava kršćana, kao i proteklih godina, dogodio se u Africi južno od Sahare. Počinitelji su uglavnom islamističke skupine. Samo u Nigeriji ubijeno je najmanje 4.118 vjernika. Radikalne islamističke skupine, koje se koriste nestabilnom političkom situacijom, raširene su po cijelom afričkom kontinentu. Islamističke organizacije vidljive su primjerice u Burkini Faso, Maliju, Mozambiku, Nigeriji i Somaliji.

Na Bliskom istoku ne zaustavlja se val iseljavanja kršćana. Mnogi kršćani povlače se iz javnog života zbog nasilja, kriza i progona ili se iseljavaju. Kao primjer navodi se područje Afrin na sjeveru Sirije, gdje su turski vojnici navodno natjerali u bijeg svo kršćansko pučanstvo.
Nikaragvanski predsjednik Daniel Ortega naređuje zatvaranje crkava, vjerskih radio postaja i sveučilišta, a svećenici i redovnice protjeruju se iz zemlje. Biskupu Rolandu Alvarezu oduzeto je državljanstvo, osuđen je na 26 godina zatvora i u međuvremenu protjeran iz Nikaragve.
Brojke koje navodi Open Doors ne mogu se provjeriti, napominje Kathpress. Zaklada je potvrdila njemačkoj katoličkoj novinskoj agenciji KNA da ne postoji opće priznata definicija pojma “progon”.

“Nije uvijek potpuno jasno je li pritisak ili konkretno nasilje nad kršćanima prouzročeno njihovom vjerom”, napominje zaklada. Međutim, njezine podatka od 1992. provjeravaju crkvene mreže, odvjetnici, analitičari i drugi stručnjaci.