Izvanredni profesor s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu dr. sc. Marko Alerić u izlaganju „Opće dobro u hrvatskom nazivlju“ govorio je o (ne)istoznačnosti pojmova opće, javno i zajedničko dobro. Predavač je istaknuo da je najučestalija pojava pridjeva opće, slijedi javno te na kraju zajedničko.

Pojam opće dobro ima univerzalno značenje, a to je prikazano na primjeru pojma „jezik“. „Jezik je opće, univerzalno dobro svih ljudi, dobro koje kao sposobnost pripada svim ljudima“, naglasio je prof. dr. Alerić nadodavši da je javni jezik zapravo standardni jezik.

„Činjenica da svaki narod svoj jezik smatra različitim od jezika drugog naroda upravo pokazuje da se doživljava kao narod, da sebe doživljava kao narod, kao društvenu zajednicu koja se razlikuje od druge društvene zajednice, zbog čega je jezik najizravniji izraz njegova duhovnog života“, istaknuo je.

„Očekujemo kada jezik dobiva oblik standardnog jezika ili javnog jezika da je on na neki način zaštićen, da je oblikovan, da je da je propisan i opisan i da ga se onda putem sustava formalnog obrazovanja širi među svim pripadnicima šire društvene zajednice. Jezik može biti i javno dobro i to društvene zajednice koja ga opisuje i propisuje, pa i ozakonjuje.“

Zaključno je prof. dr. sc. Alerić rekao da bi se pridjev opći trebalo upotrebljavati u značenju „koji je univerzalan, svojstven svim ljudima“, javni u značenju „koji se odnosi na širu uređenu društvenu na zajednicu, najčešće državu“, a zajednički „koji se odnosi na uže i šire formalne i neformalne društvene zajednice“.

Doc. dr. Mirjana Pinezić, profesorica moralne teologije i teološke profesionalne etike na KBF-u u Zagrebu i doc. dr. Dubravka Petrović Štefanac, tajnica Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve održale su predavanje „Pojam općega dobra u crkvenom govoru u Hrvatskoj! Koliko hrvatskih građana razumije takav govor?“ Govorile su o tome kako je Crkva uvijek afirmirala govor o općem dobru, ukoliko je smatrala da se pravednost i ljubav susreću ne samo na privatnoj nego i na društvenoj razini. Za svoje istraživanje ograničile su se na direktnu upotrebu pojma opće dobro u crkvenom govoru koji je dostupan ljudima našega vremena u Hrvatskoj usredotočujući se na govor crkvenog autoriteta, to jest biskupa i nadbiskupa. Kako bi ispitale koliko se govor o općem dobru spominje u porukama biskupa i nadbiskupa Hrvatske i jesu li ti izrazi dovoljno razumljivi, docentice Pinezić i Petrović Štefanac proučile su prije svega uskrsne i božićne poruke i čestitke, računajući na činjenicu da ove poruke dopiru do najvećeg broja ljudi. Istraživale su razdoblje od 1990. do Uskrsa 2022.

Doc. dr. Petrović Štefanac govorila je o frekventnosti pojavljivanja pojma opće dobro u uskrsnim i božićnim porukama hrvatskih biskupa te o značenju općega dobra, odnosno njegovim definicijama i kontekstu pojavljivanja.

Autorice su u svome istraživanju zaključile da hrvatski ordinariji ponajprije na opće dobro gledaju kao na krajnji cilj, nešto što trebamo dosegnuti i gledaju ga najčešće u kontekstu političke zajednice, odnosno postojanja onih struktura unutar društva koji omogućuju, kako čovjeku pojedincu, tako i drugim skupinama da dosegnu svoju puninu.

Prof. dr. Branko Grisogono, redovni profesor s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u izlaganju naslovljenom „Klima je opće dobro“, jedinom predavanju na simpoziju izrečenom u obliku tvrdnje, istaknuo je da postoji nekoliko definicija klime, a jedna od solidnih je ta da je ona sveukupno stanje atmosfere i podloge na nekom području i kroz dulji vremenski period. Prof. Grisogono rekao je da mediji često preuveličavaju stvari kada je riječ o klimatskim promjenama. Panika nije dobra kada je riječ o recentnim klimatskim promjenama, ali treba biti poprilično zabrinut i pronalaziti načine kako djelovati.

„Energija je u srži klimatske krize, a s klimatskom krizom imamo i socijalne krize, ekonomske krize, moralne krize“, rekao je prof. Grisogono podsjetivši i na Papine riječi iz enciklike Laudato si. Istaknuto je i da su poljoprivreda, promet i proizvodnja hrane uvelike odgovorni za klimatske promjene.

Treći dio simpozija moderirali su izv. prof. dr. Zoran Turza s Katedre za teologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Branimir Stanić, v. d. direktora i glavni urednik Glasa Koncila.