Na rekolekciji je sudjelovalo oko 120 svećenika i 7 đakona. Susret je započeo pokorničkim bogoslužje kojega je predvodio fra Zoran Kutleša, župnik i gvardijan Samostana sv. Franje u Imotskom.

Uslijedilo je euharistijsko slavlje koje je predvodio umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić, u koncelebraciji s umirovljenim splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišićem, generalnim vikarom Splitsko-makarske nadbiskupije don Franjom Frankopanom Velićem, pastoralnim vikarom mons. Nediljkom Antom Ančićem, upraviteljem Svetišta don Stipanom Šurlinom i ostalim svećenicima.

Mons. Puljić je na početku misnog slavlja prenio pozdrave splitsko-makarskog nadbiskupa Zdenka Križića te je u njegovo ime prenio isprike zbog odsustva uzrokovanog prehladom.

Nadovezujući se na liturgijska čitanja nadbiskup Puljić naglasio je u homiliji da je panj Jišajev slika Izraela. Jišaj je bio otac kralja Davida. Kod odabira kralja, između svojih osam sinova, nije ni slutio da će Samuel upravo odabrati Davida, na kojega Jišaj nije ni računao. Bog u ovom primjeru pokazuje da sudbinu svojega naroda povjerava dječaku, a ne nekom moćniku koji se pouzdaje u svoje snage. Taj osušeni panj slika je i prilika Izraela koji se otuđio od Boga, postao mu nevjeran. Iz takvog naroda Bog podiže Ivana Krstitelja koji je navijestio mladicu, onu koja će isklijati iz tog istog panja, pojasnio je.

„Osobito bih istaknuo poznate Isusove riječi ‘Slavimo te Oče Gospodaru neba i zemlje što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima’, odnosno što si i meni povjerio ono čega nisam dostojan. Slavim te jer imaš u mene povjerenja. Ova rečenica se itekako odnosi na nas svećenike i biskupe. Gospodine povjerio si nam nešto čega nismo ni dostojni. Ti si nas izabrao da naviještamo tvoju riječ i povjerio si nam da upravljamo tvojim Svetim tajnama“, istaknuo je mons. Puljić potičući svećenike da mole za povjerena im stada.

Na kraju misnog slavlja nadbiskup Puljić čestitao je novozaređenim đakonima te zahvalio don Ratomiru Vukorepi, kancelaru Nadbiskupije, što je pjevanjem i sviranjem animirao liturgijsko pjevanje tijekom mise.

Uslijedio je radni dio u multimedijskoj dvorani koji je moderirao pastoralni vikar mons. Nediljko Ante Ančić. Prvo predavanje održao je don Radojko Vidović, župnik Župe sv. Mateja na splitskim Ravnim Njivama, o temi „Pastoralno-teološki poticaji za slavlje Božića“.

„Isus je sav usmjeren prema Ocu i proslavi Oca. Tako i nas poziva da dižemo pogled i misli prema Ocu, čiju prisutnost možemo zapažati u svakodnevnim situacijama, a na poseban način u njegovim malenima. Dok promatramo naše župne zajednice koje se osipaju, kako nam je sve teže u radu s djecom i mladima, osjećamo se sami. Pitamo se što bismo trebali činiti, osjećamo se nemoćni. No Bog ima svoj način. Trebamo ga prepoznavati i prihvaćati. To je princip utjelovljenja, malenosti, nemoći djeteta, ali djeteta koji nosi budućnost i novost. Gospodin želi i nas voditi. Pozvao nas je, ima svoj plan s nama, a mi ga trebamo ostvariti na njegov način. Inače, dolazimo u stanje da sve funkcionira, ali nema duha“, istaknuo je na početku tematskog predavanja Vidović.

U nastavku predavanja upozorio je, nadovezujući se na papu Franju, da se paze duhovne svjetovnosti. „Jedan od osam ‘ne’ iz apostolske pobudnice Radost evanđelja. Duhovna svjetovnost se skriva, kaže papa, iza privida pobožnosti ili čak ljubavi prema Crkvi, a sastoji se u traženju ne Gospodinove slave, nego slave ljudske i osobne dobrobiti. Riječ je o suptilnom načinu da se traži svoje, a ne ono što je Isusa Krista. Temelji se na čisto ljudskom razumu i vlastitim osjećajima, i samoj vlastitoj snazi, koja se pokazuje pred drugima. To se očituje na više područja svakodnevnog života: razmetljive brige za bogoslužje, za nauk Crkve, za prisutnost u društvu i društvenim i političkim događanjima, menadžerskom funkcioniranju Crkve, stvaraju se elitne skupine. U svemu tome nema znaka Krista utjelovljenoga, raspetoga i uskrsloga, nema traganja i napora za onima koji su se udaljili od Crkve ili mnoštva koje žeđa za Kristom. Papa ističe da se u borbi protiv ove duhovne svjetovnosti možemo boriti ako gradimo Crkvu u čijem će središtu biti naviještanje Isusa Krista i briga za siromašne“, istaknuo je.

Predavač se u izlaganju na poseban način osvrnuo na mise zornice, božićnu ispovijed i „lectio divina“ te je dao konkretne poticaje za življenje došašća i Božića. „Potrebno je i vjernike poticati da ranije dođu na misno slavlje, kako bi pronašli mir i sabranost. Otvorenost vjernika u ove dane došašća je očita i velika u slavlju zornica. Osjeća se baš posebno raspoloženje na licima. Tu nam se otkriva i pruža mogućnost poziva na ostvarenje ovog duha na koje nas poziva vrijeme došašća i Božića. Stoga je važno da sami budemo otvoreni, da se dobro pripremimo za svaki dan, s kratkim i jasnim poticajima u homiliji. Lijepo je što se čini u župama agape poslije mise. Ali, čini mi se prikladnijim to učiniti na kraju tjedna ili na kraju adventa“, kazao je.

Uz mise, duhovnu snagu i okrepu također nalazimo u sakramentu ispovijedi. Predavač je napomenuo svećenicima da je potrebno kroz vrijeme došašća upućivati vjernike da se ispovjede na vrijeme. Potrebno je, također, učiti vjernike da se za ispovijed pripravljaju kroz pokorničko bogoslužje. „Iako sam svjestan da na pokorničko bogoslužje dođe manji broj vjernika, potrebno ga je prema mogućnostima slaviti. Pružamo tako jednu drugu sliku sakramenta pomirenja, prožimamo ga svjetlom Božje riječi i zajedničke pripreme u ispitu savjesti. Na taj način ukazujemo i na dimenziju grijeha koja se tiče zajednice te i oproštenja unutar zajednice“, istaknuo je.

Na kraju predavanja potaknuo je svećenike na uvođenje češćeg i redovitijeg čitanja Svetoga pisma s vjernicima kroz različite pastoralne aktivnosti. Jedna od mogućnosti je i „lectio divina“. „Bitan element duhovne formacije je promišljeno i molitveno čitanje Božje riječi (lectio divina), to je ponizno i ljubavlju ispunjeno slušanje Onoga koji govori. Plodovi ovog božanskog čitanja su višestruki. Riječ Božja nas usmjeruje na našem životnom putu, potiče na obraćenje i pokoru. Stvara i gradi naše zajedništvo i osjećaj pripadnosti Crkvi i pomaže u sve većoj bliskosti s Bogom. Stoga, bilo bi lijepo i dragocjeno pozivati župljane na molitveno čitanje, ‘lectio divina’ i zajedno s njima čitati, razmišljati i moliti nad nedjeljnim evanđeljem“, zaključio je.

Tijekom treće nedjelje došašća svi prilozi skupljeni na misama idu za potrebe Caritasa. Prigodno je Denis Maslov, ravnatelj Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije, govorio o radu i potrebama Caritasa. „Prošle godine se za Nedjelju Caritasa prikupilo milijun i 180 tisuća kuna što je za otprilike 30% više nego preklani. I ove godine svi prilozi ići će za potrebe blagovališta. Ono što primjećujemo je da ekonomsko siromaštvo u Hrvatskoj, hvala Bogu, iz godine u godinu opada. No, većina naših korisnika je nesposobna za ikakav rad. Radi se u većini slučajeva o psihičkim bolesnicima koji se ne mogu brinuti o sebi“, kazao je Maslov. Zahvalio je svima koji su poslali svoje predstavnike i potaknuo svećenike da razvijaju karitativni rad na župama.

Na kraju programa generalni vikar Franjo-Frankopan Velić govorio je o aktualnostima i pastoralnim aktivnostima u mjesnoj Crkvi. Zahvalio je predavačima na poticajnim izlaganjima te poželio svima blagoslovljeno vrijeme došašća, priprave za svetkovinu Božića.