Prof. Milotić je istaknuo da moderno sveučilište u Zagrebu koje je osnovano 1874. nije osnovano ni iz čega, već da ima duboku tradiciju, koja potječe od Isusovačke akademije u Zagrebu. Napomenuo je da je nastava na akademiji počela još 1662., iako se kao godina osnivanja navodi 1669. kada je njeno djelovanje odobrila carska austro-ugarska vlast.

Govorio je o povezanosti između Sveučilišta i Akademije. „Postoji poveznica, iako doduše krhka, ali je kontinuirana i ogleda se u temi ovogodišnje međunarodne znanstvene konferencije, u sklopu obilježavanja 150. obljetnice, a to je kanonsko pravo. Naime, ono se sa Akademije preselilo na Kraljevsku akademiju znanosti koja je osnovana 1776., tako da se obilježavanjem ove obljetnice prisjećamo baštine i korijena koji potječu od Isusovaca“, rekao je.

Na upit što zapravo znači moderno sveučilište tj. što se točno promijenilo prije 150 godina, objasnio je kako osnivanje sveučilišta treba sagledati u kontekstu događaja iz druge polovice 19. st., kao što su formiranje nacionalnih država, uzdignuće zagrebačke biskupije u nadbiskupiju, osnivanje Jugoslavenske akademije znanosti u umjetnosti i slično.

Poručio je da su to sve povezani procesi koji su za cilj imali formirati modernu hrvatsku naciju sa središtem u Zagrebu, pa da se sveučilište u tom smislu podrazumijeva.

„Do 1874., koliko god da se netko hvali, i to možda i pogrešno interpretira, nije bilo fakulteta, nije bilo sveučilišta u pravome i punome smislu te riječi. A 1874. – ponajviše uz zalaganje biskupa Strossmayera i zahvaljujući onim njegovim poznatim saborskim govorima, uz snažno zajedništvo intelektualaca i Crkve – dolazi do osnivanja modernog sveučilišta koje biva uklopljeno u akademske znanstvene tijekove Europe“, podsjetio je.

Istaknuo je da su kroz to osnivanje Crkva i kanonsko pravo imali značajnu ulogu. „Prvi rektor Matija Mesić bio je klerik i profesor kanonskog prava. Prvi ravnatelj Akademije znanosti i umjetnosti Franjo Rački bio je također klerik, što se često zaboravlja“, upozorio je.

Profesor Milotić objasnio je i o čemu će biti riječi u predavanju „Montirano ukidanje katedre za kanonsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu i proces protiv njezina predstojnika“, koje će održati na konferenciji.

„Kanonsko pravo se u Zagrebu na najvišoj postojećoj razini školovanja predavalo neprekidno od 17. st., a kanonska tradicija i crkveno pravna tradicija, koje nisu istoznačnice, duboko su ukorijenjene u naš sustav, kao izričaj modernoga, univerzalnoga, naprednjaštva Zapada i svega latinskog“, poručio je.

„Godine 1946. odlukom kolegija profesora kanonsko pravo je na Pravnom fakultetu u Zagrebu ukinuto. Osim toga, protiv posljednjeg profesora kanonskog prava Mihajla Lanovića pokrenut je disciplinski proces. On je bio profesor od 1920., nije bio neki homo novus, već ugledan i etablirani profesor. Zanimljivo je da sam uvidom u arhivsko gradivo primijetio da nema konkretne optužnice, do dan danas. Još je zanimljivije to da je tužitelj bio Marijan Horvat, profesor rimskog prava koje je antiteza komunističkom. Rimsko i kanonsko pravo zajedno su uvedeni u visokoobrazovni sustav“, rekao je te napomenuo kako se time namjerava u budućnosti baviti.

Predstavio je slučaj profesora Lanovića kao simboličan čin kojim je kanonsko pravo iščezlo s Pravnog fakulteta, dok 1952. nije de facto potpuno izbačen sa Sveučilišta, zajedno s Katoličkim bogoslovnim fakultetom.

Na pitanje kakav je status crkvenog prava danas te ima li studenata koje to područje uopće zanima, rekao je da se danas ono kao izborni predmet izučava na petoj godini Pravnog fakulteta, ali „ne kao interno i isključivo pravo Katoličke Crkve, nego u onoj mjeri u kojoj se ono prožima i dotiče s hrvatskim pravnim poretkom“.

Istaknuo je da se danas kanonsko pravo u mnogim stvarima, kao što su ženidba, brak, raspolaganje imovinskim dobrima, statusna pitanja crkvenih pravnih osoba, nasljedstva itd., dodiruje s civilnim pravom, pa stoga ima mnogo onih koji žele upoznati tu materiju.

Prof. Milotić je najavio da program obilježavanja 150. obljetnice Sveučilišta počinje u ponedjeljak 11. studenoga izložbom o prvom rektoru Matiji Mesiću, dok je u utorak 12. studenog na rasporedu međunarodna znanstvena konferencija. „Ona će tematizirati niz partikularnih tema iz područja kanonskog prava kao internog prava Katoličke Crkve, crkvenog prava, dodira kanonskog i civilnog prava te niza vrlo zanimljivih područja, ponajprije pravnih, koja nastaju u prožimanju ta dva prava“, dodao je.

Rekao je da će to što će zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša održati lectio magistralis kao uvod u konferenciju „skupu dati posebnu notu jer je on kanonski poglavar jedne sastavnice Sveučilišta“ i da se to predavanje iščekuje s velikim interesom.

Primijetio je da kanonska dimenzija na Sveučilištu, prisutna od njegovog osnivanja, ima odjeka do danas i da je radostan zbog „konferencije koja nije obilježavanje nečeg povijesnog, nego ponajprije nečeg aktualnog, živog i činjeničnog“.

Izrazio je zadovoljstvo time što je Uprava Sveučilišta, predvođena rektorom Stjepanom Lakušićem, prepoznala „ne samo potencijal ove teme, nego je pristupila adekvatnom vrednovanju činjenica onoga što jest, onoga što se dogodilo i onoga što ipak čini sadašnjost Sveučilišta“.

Naglasio je da cilj konferencije nije to da se kanonsko pravo posvuda studira, nego da se ne zaboravi kako je riječ o jednom pravnom sustavu čiji bi zaborav bio „jednak tome da se iz svijesti i prostora izbriše, primjerice, svaki trag crkvene arhitekture od 6. st. do Napoleonova doba“.

Napomenuo je da konferencija nije namijenjena samo pravnicima, nego svima zainteresiranima. „Gostovat će profesor Stefano Testa Bappenheim, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za problematiku vjerskih simbola u javnim prostorima. Doći će kolege iz Makedonije, a znamo da su zagrebački profesori jako utjecali na osnivanje Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju“, najavio je.

„Bit će iznimnih pravnih, povijesnih, kulturoloških i aktualnih tema uistinu. Riječ o jedinstvenom i neponovljivom skupu, koji se rijetko može susresti“, rekao je te pozvao sve koji imaju interes da se odazovu 11. i 12. studenog na Sveučilište, u zgradu Rektorata, koja se nalazi na Kajzerici u Novom Zagrebu (Radoslava Cimermana 88).