Koliko su Hrvati upoznati s važnošću prehrane i koliko su spremni ulagati vrijeme u pripremanje kvalitetnih obroka, kako promicati zdrave životne stilove te može li se živjeti zdravo bez tjelesne aktivnosti govorili su nutricionistica iz Centra za regulaciju tjelesne težine dr. Mirela Marić, Helena Križan iz Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a te kineziolog Josip Vučko.

Trendovi pokazuju da ima problema s debljinom djece u Hrvatskoj. Prošlogodišnja istraživanja pokazala su da svako treće dijete u dobi od 8 godina ima problema s prekomjernom tjelesnom masom, istaknula je Helena Križan. “Svako treće dijete u Hrvatskoj je, na neki način, u problemima s kilogramima. Što je dosta visoko u europskim razmjerima”, rekla je Križan. Upozorila je da su najveći problemi u ruralnim krajevima dok Zagreb ima najmanji problem s pretilošću djece.

Mirela Marić

“Debljina nije estetski nego zdravstveni problem”, kazala je dr. Marić. “Debljina je povezana s nizom zdravstvenih problema kao što su dijabetes, kardiovaskularne, maligne i mnoge druge bolesti. Ljudima bude kasno kada skupe određen broj kilograma, a nekima ipak bude bolje kada se na vrijeme osvijeste. Trendovi se mijenjaju. Danas je za prekomjernu težinu izgovor da se ne stignu mijenjati navike, a promjena navika itekako je potrebna. Ako obitelj nema zdrave navike, teško da će ih i dijete imati. Teško je micati masne stanice iz tijela kada ih jednom steknemo. Lako je smršaviti, ali teško je to zadržati. To održavanje nam se nameće kao jedan ozbiljan zadatak”, naglasila je Marić.

Helena Križan

“Pretilost nije samo problem prehrane, ne vježbanja, ni psihe, nego je sve zajedno ukomponirano. Ljudi najčešće žele brza rješenja, a stil života nije kratkoročni pokušaj kako oni to najčešće misle”, kazao je Vučko.

Helena Križan upozorila je na problem koji se javlja u školama. Naime, ni jedna škola u Hrvatskoj nije dužna poslužiti djeci topli obrok. “Problem se javlja i s tjelesnom aktivnošću jer svaka druga škola u Hrvatskoj uopće nema sportsku dvoranu. Ona već u startu imaju manju mogućnost za tjelesnom aktivnošću. Nemaju ni adekvatno izvođenje nastave iz tjelesne kulture, ni mogućnost da im neki sportski klub organizira neke aktivnosti”, rekla je.

Josip Vučko

Josip Vučko potvrdio je da interes ljudi za vježbanjem raste, ali to je još uvijek nedovoljan broj onih koji se odlučuju na vježbanje. “Čovjek se najčešće premalo kreće te je kao auto koje trune i stoji u mjestu. Kretanje je osnovna potreba čovjeka. Bez kretanja nema ni života. Roditelji moraju primjerom djeci pokazati kako živjeti i poticati uvjete i prilike da se kreću. Treba razvijati njihove sposobnosti kada su u najboljoj fazi za to.” Objasnio je da je kretanje povezano s mozgom te stoga nije isključivo fizička aktivnost, nego utječe “i na razvoj i bolju koncentraciju u školi i na zdravlje u budućnosti”.

Mirela Marić kazala je da je prehrana itekako važna. “Prehrana je, kada govorimo o pretilosti i debljini, otprilike od 60 do 80 posto uspjeha, a od 30 do 40 posto je vježbanje. Upravo ta sinergija između prehrane i vježbanja je važna. Važno je naglasiti da je svaka fizička aktivnost dobrodošla, počevši od hodanja. Za veliku većinu ljudi koji prekomjerno jedu i ne kreću se situacija je katastrofalna. Važno je napomenuti da je doručak najvažniji obrok u danu, a posebno za djecu. On potiče metabolizam, a što je najvažnije, kod djece potiče koncentraciju. Djeca u školi najčešće nemaju prvi obrok, a on je baza za sve ostalo pa djeca jednostavno budu nezainteresirana i nemotivirana. Tako već u startu trpi škola i sve ostalo. Važno je osigurati cilj prema kojem idemo”, rekla je Marić.