Pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve prof. dr. sc. Stjepan Baloban istaknuo je nekoliko čimbenika u hrvatskom društvu i Crkvi koji su prethodili otvaranju Centra.

“Demokratske promjene u Hrvatskoj 1990. godine prvi su čimbenik. Novo razdoblje demokracije tražilo je nove ljude, a ostao je ‘stari’ kadar. Postavlja se pitanje može li tu nešto učiniti Katolička Crkva koja je i u komunizmu imala svoj poseban ugled te se pokazala kao ona koja je prihvatila demokratske promjene. Drugi čimbenik je Domovinski rat iz kojeg su proizašla moralna, etička i socijalna pitanja s kojima je Katolička Crkva stavljena u središte kao kohezivni čimbenik u tim teškim trenucima. Treći čimbenik dolazi iz Crkve i nije toliko poznat. Riječ je o 1991. godini koju je papa Ivan Pavao II. proglasio godinom socijalnog nauka Crkve, a slavila se 100. obljetnica prve socijalne enciklike pape Lava XIII. ‘Rerum Novarum’. Tada je Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu preko Katedre moralne teologije organizirao svečanu akademiju na kojoj je prvi put predstavljen zbornik koji sadrži sve da tada objavljene socijalne dokumente Crkve. ”

Dr. Baloban istaknuo je da je socijalni nauk Crkve tim događajem na velika vrata ušao u hrvatsko društvo i Crkvu u Hrvatskoj. Razlog tome je period od 45. godine tijekom kojeg se o toj temi nije govorilo. “Crkva je bila stavljena u svoj privatni prostor”, rekao je dr. Baloban i naglasio da je bliža priprava počela 1996. godine.

“Ovisila je o ljudima, o pojedincima, teolozima koji su proučavali socijalnu tematiku i biskupima koji su tome bili otvoreni. Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije tada je bio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić, a spomenut ću i tadašnjeg mladog krčkog biskupa Josipa Bozanića koji je bio iznimno aktivan u odnosu na vjernike laike.”

Prvi tajnik Centra dr. Gordan Črpić spomenuo je nekoliko kritičnih studija koje su napravili kako bi proučili stanje društva. Ta istraživanja  su pružila uvid u stvarnost kako bi se akcije mogle adekvatno pokrenuti i usmjeriti.

“Jedan od doprinosa Centra je razvoj istraživačke kulture u društvu. Prvi projekt ‘Vjera i moral u Hrvatskoj’ vodio je pokojni prof. Marijan Valković, a tim putem je nastavio prof. Josip Baloban s projektom ‘European Values Study’. Sva ta istraživanja imala su za cilj istražiti hrvatsko društvo i postaviti pitanja o kojima se nije moglo razgovarati za vrijeme komunizma.”

Crkva je u to vrijeme, iako dotad getoizirana i osiromašena, reagirala kao katalizator i stabilizator društva u tranziciji.

“Moglo se čuti da Crkva treba biti demokratičnija, predvodnica demokratskih procesa…To nije uloga niti poslanje Crkve. No da u socijalnoj i društvenoj dimenziji bude prisutna, provodi istraživanja, pomaže i otkriva potrebite, to jest”, kazao je dr. Črpić.

Tajnica Centra i izdanak hrvatske škole Socijalnog nauka Crkve doc. dr. Dubravka Petrović Štefanac rekla je kako je do sada organizirano 9 tribina koje su se bavile Socijalnim naukom.

“Sve je počelo 1998. godine u ožujku. Prvo se govorilo o Socijalnom nauku, što je, koja su osnovna načela. Kasnije su se ta načela kroz određene godine i tribine razvijala. Kada pogledamo omjer predavača koji su kroz godine bili dio projekata, on ide u korist vjernika laika i stručnjaka naspram teologa. Okupljale su se sve generacije, od studenata do umirovljenika”, rekla je dr. Petrović Štefanac.