ARGUMENTI HKR-a o devetoj obljetnici pontifikata pape Franje

Doc. dr. Marijana Kompes s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta naglasila je da je papa Franjo svakako predstavnik milosrđa i nade, i to u kontinuitetu s papom Benediktom XVI. “Milosrđe je pojam koji je duboko prisutan u pontifikatu pape Franje, jer milosrđe je srž Evanđelja, a Papa želi biti vjeran i Evanđelju i suvremenom čovjeku”, istaknula je dr. sc. Kompes i dodala: “Može se reći da papa Franjo dimenziju milosrđa primjenjuje na konkretnu praksu, osobito u društvu, kada kaže da se kroz milosrđe zaista može na jedan inovativan i motivirajući način promicati i socijalnu pravednost. Kako to? Vrlo jednostavno. Onaj koji je milosrdan, on se solidarizira s osobom koja je u potrebi i kroz solidarizaciju on radi na uklanjanju onih uvjeta koje onemogućavaju osobi da dostojno živi i tu imamo već jedan aspekt zalaganja za opće dobro.”

Predsjednik Križarske organizacije Darijo Burjan spomenuo je gotovo stoljetnu tradiciju obilježavanja Papinog dana u Hrvatskoj. Tako je ove godine na obljetnicu izbora pape Franje svečanu misu u Župi bl. Ivana Merza u Španskom predvodio papinski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, a na društvenim mrežama je prenošena i svečana akademija. Posebno je istaknuo proslavu Papinog dana u školama, koja se obilježava od 2017. i koju prihvaća sve više učitelja. Burjan je dodao “da smo kao vjernici, a križari posebno, pozvani na vjernost našim crkvenim pastirima, i u dobru i u zlu”. Pontifikat pape Franje ocijenio je pontifikatom nade, podsjećajući da se i u slučaju rata u Ukrajini očekuje papin potez.

Izv. prof. dr. Silvija Migles sa zagrebačkog KBF-a je na pitanje koliko su hrvatski vjernici vjerni Svetom Ocu odgovorila da u povijesti hrvatskoga naroda Katolička Crkva ima nezamjenjivo mjesto i poseban odnos prema Papi. “Ali dio hrvatskih katolika ima problema s papom Franjom zbog odgađanja kanonizacije bl. Alojzija Stepinca. Međutim, pitanje vjernosti Petrovim nasljednicima je ključno i važno je znati da se mora očitovati i u vjerskom i u moralnom životu pojedinca i naroda”, naglasila je dr. sc. Migles.

Dr. sc. Kompes je dodala da papa Franjo rado i često govori o Crkvi u izlasku na periferije i Crkvi kao poljskoj bolnici, što je slika koju je upotrijebio već u svojoj prvoj enciklici Evangelii gaudium: “Ta Crkva otvorenih vrata draža mu je čak ako se i zaprlja. Bitno mu je da je izašla iz svojih udobnosti, nego da je zapela u svojoj zatvorenosti. Papa je pokrenuo misijsku preobrazbu Crkve, ali sve podsjeća da za taj proces treba dobra priprema i traži dovoljno vremena.”

Dr. sc. Migles je naglasila i da je Papa jako ozbiljan kad govori o pastoralnoj preobrazbi Crkve i traži kreativnost i nove putove kako ljudima približiti Božje milosrdno lice: “Poljska bolnica je model i standard kakva Crkva treba biti, jer je pozvana ići tamo gdje ljudi jesu i gdje pate. Crkva liječi i ozdravlja, a sam Papa primjerom pokazuje kako to treba to činiti, primjerice prihvaćanjem izbjeglica u Vatikanu, inicijativom Petak milosrđa i različitim drugim događajima, sve kako ne bismo postali svrha sami sebi.” Kako je istaknuto u emisiji, potrebna je promjena u načinu razmišljanja, koja će dovesti do promjene djelovanja. Zato je nužno redovito činiti ispit savjesti i razlučivati Božju volju.

Na pitanje pak razumijemo li mi u Europi neeuropskog papu, Burjan je rekao da je njegova svježina jako potrebna Crkvi i svima nama, jer kolotečina ubija i taj poziv na promjenu očito dolazi ‘odozgor’. Što se pak sinodalnosti u Crkvi tiče, Migles je rekla da je silno važna, poželjna i aktualna. “Sinoda nije nešto novo, postoji još od II. Vatikanskog sabora i njeguje ‘sensus Ecclesiae’. Sinode u pontifikatu pape Franje održane su o braku, mladima, Amazoni i tražimo načine kako ih kontekstualizirati u našem vremenu”, zaključila je dr. sc. Migles.

Na kraju je spomenuto i Papino povjerenje u laike, za koje je naglašeno da je veliko i posebno otvoreno ženama kojima daje puno mjesta. S obzirom pak na trenutačno stanje u svijetu i Papin posjet ruskom veleposlanstvu u Vatikanu, videosusret s patrijarhom Kirilom i najavu posvete Rusije Bezgrešnom Srcu Marijinom, potvrđeno je da Papa rješenje uvijek traži u dijalogu i različitim mirovnim inicijativama.